Pregled bibliografske jedinice broj: 1240700
Prostorni plan parka prirode Trakošćan iz 1974. godine - pristup očuvanju i unaprjeđenju naslijeđa
Prostorni plan parka prirode Trakošćan iz 1974. godine - pristup očuvanju i unaprjeđenju naslijeđa // 5. kongres povjesničara umjetnosti - knjižica sažetaka / Sekelj , Sanja ; Plosnić Škarić , Ana (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2022. str. 49-49 (predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1240700 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorni plan parka prirode Trakošćan iz 1974. godine -
pristup očuvanju i unaprjeđenju naslijeđa
(Spatial plan of the nature park Trakošćan from 1974 -
heritage preservation and enhancement approach)
Autori
Duić, Marin ; Rukavina , Marko ; Obad Šćitaroci , Mladen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
5. kongres povjesničara umjetnosti - knjižica sažetaka
/ Sekelj , Sanja ; Plosnić Škarić , Ana - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2022, 49-49
ISBN
978-953-373-013-4
Skup
5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Trakošćan ; park prirode ; plemićki grad ; očuvanje naslijeđa
(Trakošćan ; nature park ; burg ; medieval castle ; heritage preservation)
Sažetak
Trakošćan je sa svojim gotičkim, renesansnim, baroknim i neogotičkim slojevima jedan od slojevitijih hrvatskih spomenika. Prvotno srednjovjekovna utvrda, a zatim dvorac, zajedno s građevinama uz dvorac, perivojem s jezerom i park-šumom čini jedinstvenu prostornu cjelinu zaštićenu i dvama zakonima. U radu će se istražiti Prostorni plan parka prirode Trakošćan iz 1974. kao prostornoplanska osnova očuvanja i unaprjeđenja prostora čiji su glavni planeri Dragan Boltar i Ante Marinović-Uzelac. Prostorni planovi od prije pola stoljeća pristupali su na inovativan metodološki način očuvanju, unaprjeđenju i revitalizaciji naslijeđa. To dijelom zaboravljeno znanje potrebno je ponovno otkriti i primjenjivati u praksi. Osim metodoloških obilježja pristupa, istražit će se i koji je model obnove cijelog sklopa planom bio inauguriran i primijenjen ; jesu li nastala odstupanja od plana tijekom zadnjih pedeset godina ili je očuvan izvorni koncept ; što je od plana izvedeno do danas, a što je i zašto promijenjeno ; može li se u povijesnim prostornim planovima prepoznati naslijeđe planerske metode i urbanističko-konzervatorske misli o aktivnoj zaštiti naslijeđa ; i, zaključno, ispitati mogućnost primjene tadašnje metode danas u promišljanju mogućih modela za očuvanje, unaprjeđenje i revitalizaciju stotine dvoraca i plemićkih gradova u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
