Naslov
Mreže krsnih kumova u župama Babino Polje i Maranovići na Mljetu u drugoj polovici 19. stoljeća
(Godparent Networks in the Parishes of Babino Polje and Maranovići on ihe Island of Mljet in the Second Half of the Nineteenth Century)

Autori
Kalajdžić, Ahmet ; Gjurašić, Marija

Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (1330-0598) 60 (2022); 187-223

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
krštenje ; kum ; kumstvo ; duhovno srodstvo ; srodnički brakovi ; Mljet ; Babino Polje ; Maranovići ; 19. stoljeće
(baptism ; godchild ; godparent ; godparenthood ; spiritual kinship ; kinship marriages, Mljet ; Babino Polje ; Maranovići ; 19th century)

Sažetak
Temeljem podataka iz matičnih knjiga rođenih za župe Babino Polje i Maranovići na otoku Mljetu, u radu se analiziraju kumstva kao fenomen duhovnog srodstva i odraz razvoja društvenih mreža u drugoj polovici 19. stoljeća. Rad analizira broj i spolnu strukturu rođenih i krštenih, kao i običaje i praksu odabira krsnih kumova u maloj otočkoj sredini. Autori su utvrdili dob djeteta u trenutku održane ceremonije crkvenog krštenja, obrazac dodjeljivanja osobnog imena, porijeklo i socijalni status krsnih kumova, podudarnost prezimena kumova s prezimenom krštenika, krvno srodstvo kumova i krštenika, višekratna kumstva i slično. Istraživani uzorak u obje župe obuhvaća po 105 djece: za župu Babino Polje analizirano je razdoblje od 1870. do 1872., a za župu Maranovići od 1870. do 1875. godine. Analiza je potvrdila demografske trendove rađanja u prosjeku više muške nego ženske djece. Utvrđena je raširenost pojave probnog braka i 9, 05% izvanbračne djece koja su najvećim dijelom naknadno ozakonjena. Crkveno krštenje najčešće se obavljalo u roku tri mjeseca od rođenja, a krštenici su obično imali po dva kuma (uglavnom "model para": kuma i kumu) što odražava duh Tridentskog koncila. Najmanje 90, 14% krsnih kumova u obje župe podrijetlom je bilo s Mljeta, od kojih su gotovo svi, kako je i bilo za očekivati, bili zemljoradnici. Kako matične knjige ne pružaju podatke o srodstvu krsnih kumova i krštenika ono je analizirano metodom izonimije, usprkos određenim metodološkim ograničenjima u sredinama s velikim brojem osoba koje nose isto ime i prezime. Izbor kuma/kume unutar obitelji krštenika bila je vrlo česta pojava, čime se vjerojatno izbjegavalo još veće sužavanje izbora bračnih partnera, što je prema Koncilu posljedica krsnog kumstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA