Naslov
Mikrobiološke osobitosti bakterijemije u Kliničkom bolničkom centru Split u 2018. godini
(Microbiological characteristics of bacteremia in the University Hospital of Split in 2018)

Autori
Galić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Kemijsko-tehnološki fakultet i Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
18.10

Godina
2021

Stranica
55

Mentor
Novak, Anita

Ključne riječi
sepsa, bakterijemija, antimikrobna osjetljivost
(sepsis, bacteremia, antimicrobial susceptibility)

Sažetak
Uvod: Bakterijemija koja se razvija u sepsu predstavlja veliki zdravstveni problem u svijetu, a njena dijagnostika i liječenje stvara ogromne troškove i opterećenje za zdravstveni sustav. Temelj u liječenju su empirijski antimikrobni lijekovi čija se učinkovitost pokazala najvećom u slučaju rane i odgovarajuće primjene. Cilj istraživanja: Cilj istraživanja je bio utvrditi učestalost i distribuciju najznačajnijih uzročnika bakterijemije u Kliničkom bolničkom centru Split u 2018. godini te ispitati njihovu osjetljivost na antimikrobne lijekove. Materijali i metode: U ovom retrospektivnom opažajnom istraživanju korišteni su podatci arhive Kliničkog zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju KBC Split. U istraživanje su konsekutivno uključeni svi izolati iz hemokultura (izuzev ponavljajućih, tkz. „copy“ sojeva) kojima je ispitana osjetljivost na antibiotike u Kliničkom zavodu za mikrobiologiju i parazitologiju u razdoblju od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine. Rezultati: Ukupno je izolirano 1165 primoizolata iz hemokultura i ispitana im je osjetljivost na antimikrobne ljekove. Gram pozitivne bakterije su izolirane češće (66 %) od Gram negativnih. Najčešće izolirane Gram pozitivne bakterije su koagulaza negativni stafilokoki (28 % svih pozitivnih hemokultura). Najčešće izolirana Gram negativna bakterija je E. coli (10, 7 %). Svi izolati stafilokoka osjetljivi su na vankomicin, bez obzira radi li se o koagulaza negativnim ili koagulaza pozitivnim sojevima i bez obzira na prisutnost meticilinske rezistencije. Svi izolati E. coli bili su osjetljivi na imipenem i meropenem, dok 7, 3 % izolata K. pneumoniae stvara karbapenemaze (KPC). Određeni dio enterobakterija (22, 4 % ukupno izoliranih E. coli i 35, 4 % izolata K. pneumoniae) stvara beta laktamaze proširenog spektra (ESBL). Svi izolati Acinetobacter spp bili su osjetljivi na kolistin, većinom osjetljivi na ampicilin/sulbaktam i rezestentni na ostale testirane antibiotike. Najveća rezistencija Pseudomonas aeruginosa bila je na kinolone, a najniža na amikacin. Zaključak: Ispitivanje osjetljivosti bakterijskih izolata iz hemokulture neizostavni je dio dobre mikrobiološke prakse. Na osnovu praćenja rezultata osjetljivosti kroz određeni vremenski period, može se odrediti učinkovita empirijska terapija, koja se korigira prema rezultatima testiranja osjetljivosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA