Naslov
Strukturalne promjene u sustavu međunarodnih odnosa: od kooperacije do konfrontacije
(Structural changes in international relations: from cooperation to confrontation)

Autori
Polović, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
20. KONFERENCIJA O KVALITETI I 11. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU ; ZBORNIK SAŽETAKA MEĐUNARODNI STRUČNI I ZNANSTVENI SKUP 5.-7-svibanj 2022 / Knežević, Bojana ; Šiško Kuliš, Marija ; Babić, Tihomir - Zagreb : Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK), 2022, 25-25

Skup
20. Hrvatska konferencija o kvaliteti; 11. Međunarodni znanstveni i stručni skup Hrvatskog društva za kvalitetu

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 05.05.2022. - 07.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
međunarodna stabilnost, dugi mir, kooperacija, konfrontacija
(international stability, long peace, cooperation, confrontation)

Sažetak
Unatoč brojnim regionalnim krizama koje su od završetka hladnog rata ciklično destabilizirale međunarodnu zajednicu, činjenica je da su brojne generacije ljudi diljem svijeta imale ”privilegiju” odrastati i živjeti u miru. Naime, 77 godina od posljednjeg velikog svjetskog rata (II. svjetski rat), svijet nije zadesio globalni sukob. Međutim, kontekst međunarodne stabilnosti koji se ponekad naziva i dugim mirom, definitivno je narušen ratom na prostoru Ukrajine. Globalna utrka u naoružanju i drastično povećanje vojnih proračuna SAD-a (i saveznika), Rusije i Kine, jačanje geopolitičkih napetosti diljem svijeta, slabljenje (slom) multilateralnih organizacija i sporazuma, kao i nemilosrdno širenje globalnih nejednakosti, uz činjenicu da su tijekom pandemije COVID-19 liberalne demokracije poprimile oblike autoritarnih policijskih država, bile su neke od naznaka velikih poremećaja u međunarodnim odnosima, zapravo predstojećeg globalnog sukoba. Naime, velike svjetske, ali i regionalne sile suočene s mogućnošću izbijanja unutarnjih sukoba sve češće se okreću prisili uz svesrdnu pomoć informacijskih tehnologija (brutalnost francuske policije u obračunima sa ”žutim prslucima”, sustav masovnog nadzora ili ”socijalnog kredita” u Kini…). Čimbenici rizika su višestruki, uključujući nemjerljivo povećanje udjela korisnika interneta, veću urbanu koncentraciju stanovništva (osobito bez zaposlenja i stabilnih prihoda), povećanje smrtnosti uslijed pada standarda zdravstvene skrbi. U međunarodnim okvirima, ovim novim ”autoritarnim carstvima” potrebna je međusobna konfrontacija kako bi opravdale vlastite politike, zbog čega međunarodni poredak uspostavljen nakon II. Svjetskog rata u okrilju UN-a na temeljima multilateralizma i kooperacije, ubrzano tranzitira prema konfrontacijskom sustavu međunarodnih odnosa, moguće i Trećem svjetskom ratu koji bi značio i kraj civilizacije kakvu poznajemo. Svjedočimo odbacivanju diplomacije i pacifizma, urušavanju političkih institucija, kao i stoljećima etabliranih političkih ideologija. Da bismo odgovorili na fazu raspada međunarodnog sustava i prijetnje globalnog rata, potrebna nam je potpuno nova etika i praksa djelovanja, zapravo – novi društveni ugovor. To je, naravno, vrlo nesiguran operativni prostor koji ne nudi sigurna rješenja niti pruža jamstva. Možemo li uopće u turbulentnom međunarodnom okruženju postati kreatori novih vrijednosti i novih dogovora? Što god se na kraju pojavilo, a kraj nije blizu – kao čovječanstvo stojimo na nepoznatom prostoru novog početka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA