Pregled bibliografske jedinice broj: 1238265
Uloga uključenosti u romantične odnose i relacijskoga samopoimanja u objašnjenju problema mentalnoga zdravlja mladih: Pilot-studija
Uloga uključenosti u romantične odnose i relacijskoga samopoimanja u objašnjenju problema mentalnoga zdravlja mladih: Pilot-studija // Psihologijske teme, 31 (2022), 3; 663-684 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1238265 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga uključenosti u romantične odnose i
relacijskoga samopoimanja u objašnjenju problema
mentalnoga zdravlja mladih: Pilot-studija
(The Role of Involvement in Romantic Relationships
and Relational Self-Concept in Explaining
Youth Mental Health Problems: A Pilot Study)
Autori
Krnić, Ana ; Šutić, Lucija ; Novak, Miranda
Izvornik
Psihologijske teme (1849-0395) 31
(2022), 3;
663-684
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mladi ; romantični odnosi ; mentalno zdravlje ; relacijsko samopoštovanje ; relacijska depresivnost ; relacijska preokupacija
(youth ; romantic relationships ; mental health ; relational-esteem ; relational-depression ; relational-preoccupation)
Sažetak
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online- upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb