Naslov
Usporedba različitih klasifikacijskih kriterija za sistemski tip juvenilnog idiopatskog artritisa
(Comparison of different classification criteria for systemic juvenile idiopathic arthritis)

Autori
Held, Martina ; Šestan, Mario ; Kifer, Nastasia ; Frković, Marijan ; Jelušić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Reumatizam 69, Suppl. 1 / Grazio, Simeon - Zagreb, 2022, 43-44

Skup
24. godišnji kongres Hrvatskoga reumatološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 27.10.2022. - 30.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sistemski tip juvenilnog idiopatskog artritisa ; klasifikacija
(systemic juvenile idiopathic arthritis ; classification)

Sažetak
Uvod. Sistemski tip juvenilnog idiopatskog artritisa (sJIA) istodobno je autoimunosna i autoinflamatorna bolest karakterizirana multiorganskim upalnim procesom kojeg u približno 10–25% djece komplicira životno ugrožavajuće stanje – sindrom aktivacije makrofaga (MAS). Cilj istraživanja bio je usporediti različite klasifikacijske kriterije za sJIA te prikazati kliničke značajke oboljelih. Ispitanici i metode. U istraživanje su uključeni bolesnici kojima je u razdoblju od 2001. do 2022. u Referentnom centru za pedijatrijsku i adolescentnu reumatologiju dijagnosticiran sJIA prema klasifikacijama ILAR i predloženoj PRINTO. Podaci su prikazani deskriptivno, a razlike između varijabli analizirane pomoću Fisherovog egzaktnog testa. Rezultati. sJIA je dijagnosticiran u 56 bolesnika, 36 dječaka i 20 djevojčica, prosječne dobi 9.3±5.7 u trenutku dijagnoze bolesti. Primjenom ILAR kriterija (vrućica i artritis uz još barem jedan kriterij: osip, limfadenopatija, hepatomegalija, splenomegalija, serozitis) dijagnozu sJIA zadovoljava 47 bolesnika (83, 9%) dok PRINTO klasifikacijske kriterije imaju svi bolesnici. Sva 3 velika PRINTO kriterija: vrućicu, artritis i osip ima 29 bolesnika (51, 8%) ; 18 bolesnika (32, 1%) imalo je vrućicu udruženu s artritisom uz barem neki od 2 mala kriterija (limfadenopatija, hepatomegalija, splenomegalija, serozitis, leukocitoza > 15x109/L) dok je 9 bolesnika (16, 1%) imalo vrućicu s osipom uz barem 2 mala kriterija. U 20 bolesnika (35, 7%) došlo je do relapsa bolesti. Pulsnu terapiju glukokortikoida primao je 41 bolesnik (73, 2%), 28 bolesnika (50%) liječeno je metotreksatom, a 14 bolesnika (25%) biološkom terapijom (inhibitorima interleukina-1 i interleukina-6). Intravenske imunoglobuline (IVIG) primalo je 8 bolesnika (14, 3%), a imunosupresivnu terapiju 6 bolesnika (10, 7%). Prema EULAR/ACR/PRINTO kriterijima iz 2016. godine najtežu komplikaciju bolesti – MAS je razvilo sveukupno 10 bolesnika (17, 8%). Takvi bolesnici češće su liječeni biološkom terapijom (p=0.011) i IVIG-om (p=0.027). Zaključak. Uspoređujući dvije klasifikacije utvrdili smo razliku u broju bolesnika koji bi zadovoljili kriterije za dijagnozu sJIA što ponajprije proizlazi od artritisa koji je neophodan dijagnostički kriterij u ILAR, ali ne i u novoj PRINTO klasifikaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA