Pregled bibliografske jedinice broj: 1236760
Brdo Kamenjak – riznica rijetkog bilja, biološke i krajobrazne raznolikosti
Brdo Kamenjak – riznica rijetkog bilja, biološke i krajobrazne raznolikosti // Knjižica sažetaka Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi / Lukežić, Iva (ur.).
Grobnik: Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2022. str. 15-16 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1236760 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Brdo Kamenjak – riznica rijetkog bilja, biološke i krajobrazne raznolikosti
(Kamenjak Hill – a treasure of rare plants, biological and landscape diversity)
Autori
Randić, Marko ; Kremer, Dario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjižica sažetaka Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi
/ Lukežić, Iva - Grobnik : Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, 2022, 15-16
Skup
Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi
Mjesto i datum
Grobnik, Hrvatska, 23.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Kamenjak ; flora ; fauna ; prijedlog za zaštitu
(Kamenjak ; flora ; fauna ; proposal for protection)
Sažetak
Kamenjak je slikovito strmo brdo visoko 838 m smješteno sjeveroistočno od Grobničkog polja. Vršni greben Kamenjaka razdijeljen je u nekoliko impresivnih stjenovitih glavica koje strše iz šumske vegetacije. Geološki je građen iz bijelih krednih vapnenaca na kojima se razvilo sve bogatstvo krških oblika – okomitih litica s oštrim bridovima, šiljastih vapnenačkih tornjeva, odlomljenih kamenitih blokova, raspucanih stijena, ponikava, a posebno su lijepi sitniji krški oblici – škrape, kamenice, žljebovi i dr. Biljni se svijet isprepliće sa stijenama, a pripada uglavnom mediteransko-montanom vegetacijskom pojasu kojega označuju razni tipovi šume crnoga graba (Ostrya carpinifolia). U prirodoslovno zanimljivoj ponikvi na sjeverozapadnom dijelu grebena svoje je zaklonište našla bogata reliktna šumska zajednica crnoga i običnoga graba (Carpinus betulus), a ima i pojedinačnih stabala bukve. Vršna kamenita glavica Kamenjaka obrasla je lipovom šumom u kojoj je primiješana tisa (Taxus baccata). Na izloženim stjenovitim blokovima razrasle su se manje sastojine planinske somine (Juniperus sabina) s nekolicinom značajnih biljaka pukotina stijena. Od travnjaka je prirodoslovno vrijedna zajednica s uskolisnom šašikom (Sesleria juncifolia), a pojavljuje se na buri izloženim sedlima. U ovoj zajednici nalazimo nekolicinu rijetkih i zanimljivih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta – velecvjetnu sasu (Pulsatilla grandis), cjelolatičnu žutilovku (Genista holopetala), srčanik (Gentiana lutea subsp. symphyandra), Clusijevu sirištaru (Gentiana clusii) i dr. Na šumskim čistinama raste tercijarni relikt i rijetka biljka ušljivac (Pedicularis acaulis). U proljeće na podnožju procvatu brojni primjerci sunovrata (Narcissus radiiflorus). Fauna je također osobita. Uz endemičnog krškog puha (Eliomys quercinus dalmaticus) i pticu planinsku bjeloguzu (Oenanthe oenanthe), zabilježene su tipične vrste viših krških predjela kao planinska rovka (Sorex alpinus), šumska rovka (Sorex araneus), riđa voluharica (Clethrionomys galerolus) i druge. Pri penjanju kamenitim predjelima Kamenjaka treba biti oprezan zbog brojnih poskoka (Vipera ammodytes). Brojne prirodoslovne vrijednosti svrstavaju Kamenjak u područja predložena za zaštitu zbog čega je ucrtan u prostorne planove u svojstvu posebnog prirodnog rezervata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Interdisciplinarne biotehničke znanosti