Naslov
Otrovanja hranom
(FOODBORNE ILLNESS)

Autori
Butković, Dorian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.12

Godina
2022

Stranica
34

Mentor
Cvrtila, Željka ; Mikuš, Tomislav

Ključne riječi
Otrovanje hranom, prevalencija, patogeneza, simptomi, liječenje
(Foodborne illness, prevalence, pathogenesis, symptoms, treatment)

Sažetak
Do trovanja hranom u ljudi dolazi pojavom kontaminanta u hrani. Sama pojava kontaminanta ne uvjetuje pojavu trovanja. Za trovanje potrebna je i određena doza koja će uzrokovati infekciju. Do kontaminacije dolazi u bilo kojem razdoblju produkcijskog, distribucijskog i konzumacijskog lanca. Trovanje hranom jedan je od najčešćih uzroka infekcije u ljudi u cijelom svijetu. Hoće li doći do otrovanja ovisi o količini kontaminanta u hrani te imunosnom sustavu čovjeka. Onečišćenja hrane mogu biti biološkog, kemijskog ili fizičkog podrijetla. Biološki uzročnici trovanja hranom su bakterije, virusi i paraziti. Unutar Europske Unije najčešći uzročnik bioloških otrovanja hranom je bakterija Camyplobacter spp. Bakterije i najčešće uzrokuju trovanja. Norovirus je najčešći virusni uzročnik gastroenteritisa. Kemijska onečišćenja su podijeljena na prirodne toksine, onečišćivaće iz okoliša, onečišćivači nastali tijekom prerade ili čuvanja hrane i namjerno dodani onečišćivaći. Od prirodnih toksina značajni su aflatoksini, ohratoksini i lektini. Značajni onečišćivaći iz okoliša su dioksini, olovo i živa. Akrilamid i furan spadaju pod značajne onečišćivaće nastale tijekom prerade ili čuvanja hranom. Namjerno dodani onečišćivaći su sudansko bojilo i melamin.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Biotehnologija, Prehrambena tehnologija, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA