Pregled bibliografske jedinice broj: 1236594
Digitalni nomadi otkrivaju Hrvatsku kao destinaciju za privremeni boravak i rad na daljinu: Tržište u nastajanju.
Digitalni nomadi otkrivaju Hrvatsku kao destinaciju za privremeni boravak i rad na daljinu: Tržište u nastajanju. // VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva:'Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika?'
Zagreb, Hrvatska; online, 2021. str. xxx-xxx (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 1236594 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Digitalni nomadi otkrivaju Hrvatsku kao
destinaciju za privremeni boravak i rad na
daljinu: Tržište u nastajanju.
(Digital nomads discovering Croatia for temporary
residence and remote work: a market in the making.)
Autori
Hornstein-Tomić, Caroline ; Bagić, Dora ; Kurilić, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva:'Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika?'
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; online, 20.-21.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
pandemija COVID-19, rad na daljinu, digitalni nomadi, cjelogodišnji turizam
(COVID-19 pandemic, remote work, remigration, digital nomads, all-year-round tourism)
Sažetak
COVID-19 pandemija i mjere zaključavanja zadale su udarac globalnoj turističkoj industriji stavljajući međunarodna putovanja na čekanje. Hrvatska ekonomija, koja u velikoj mjeri ovisi o sezonskom turizmu, suočila se s negativnim posljedicama kao rezultatom globalne pandemije ; no ipak tijekom 2020. godine pojavilo se tržište s potencijalom za rast: digitalni nomadi koji otkrivaju Hrvatsku kao odredište za privremeni boravak i rad na daljinu. Odabirom i promocijom Hrvatske kao odredišta za privremeni život, oni koji su odabrali ozbiljnu dokolicu (serious leisure, Yuen Thompson) pokrenuli su svijest o potencijalima i potrebama za razvojem cjelogodišnje, održive turističke infrastrukture te nužnosti olakšavanja procesa dobivanja dozvola boravka. Kreatori javnih politika su brzo reagirali ublažavanjem propisa o vizama za državljane trećih zemalja. Za klasičnu zemlju iseljavanja sa sve manjim brojem stanovništva poput Hrvatske digitalni nomadi relevantna su ciljana skupina: i to ne samo kao potrošači, već kao osobe koje pokreću impulse za promjenom u društvu te donose nove ideje i vještine u društvo (social remittances, Levitt). Naposljetku, poneke od tih osoba mogu razviti dugotrajnije veze s Hrvatskom te su potencijalni stalni stanovnici koji dugoročno mogu doprinijeti društvu. Suočavajući se s masovnim odljevom mozgova obrazovane generacije, Hrvatska ima vitalan interes za privlačenje visokoobrazovanih i kvalificiranih stanovnika koji su uključeni u obrasce liquid migracija (Engbersen). Predstavljamo preliminarne nalaze pilotistraživanja u kojem, između ostalog, istražujemo opisanu dinamiku te raspravljamo o javnim politikama koje bi na tim dinamikama mogle kapitalizirati. Na temelju provedenih polustrukturiranih intervjua s digitalnim nomadima, kao i stručnih intervjua, opisujemo koji su pokretači liquid migracije, razloge za odabir Hrvatske kao odredišta te iskustva s privremenim boravkom i radom na daljinu. Također, istraživanjem pokušavamo razumjeti na koje sve načine privremeni doseljenici u Hrvatsku sudjeluju u društvu te koje koristi društvo u cjelini može imati od sve učestalijih kratkoročnih doseljavanja uzrokovanih novonastalom situacijom rasprostranjenosti rada na daljinu uslijed pandemije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Caroline Hornstein-Tomić
(autor)