Naslov
Simboličko-interakcionistički pristup obitelji u noveli "Breza" Slavka Kolara
(A symbolic-interactionist perspective on the concept of family in Slavko Kolar's "Breza")

Autori
Filipov, Mia

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Fenomen obitelji u književnosti 20. stoljeća. Knjižica sažetaka / Dronjić, B. ; Dujmović, B. ; Filipov, M. ; Ivanko, M. ; Spajić, I. - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2017, 17-18

ISBN
978-953-314-098-8

Skup
Prvi književni simpozij Studentskog književnog kluba Aleph: Fenomen obitelji u književnosti 20. stoljeća

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 1-2.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bračne uloge ; "Breza" ; moderni objektivizam ; simbolički interakcionizam ; Slavko Kolar
("Breza" ; marital roles ; modern objectivism ; Slavko Kolar ; symbolic interactionism)

Sažetak
Predmet je izlaganja interdisciplinarno istraživanje fenomena obitelji u noveli Breza Slavka Kolara, koje kombinira sociološku, točnije simboličko- interakcionističku i književnoteorijsku, odnosno stilističku metodologiju. Nakon književnopovijesne, poetološko-stilske kontekstualizacije novele u okvir modernoga objektivizma (Ljubomir Maraković), tumače se psihosociološke odlike obitelji prema tipološkim kriterijima koje navode Josip Janković i Marko Mladenović – povijesno razdoblje, distribucija autoriteta, veličina, struktura, funkcije i odnosi u obitelji, socijalna povezanost te sredina u kojoj obitelj živi. Nadalje, budući da je jedna od ključnih točaka izlaganja sociološki determinirana – problematizacija rasapa odnosa između likova bračnih partnera Janice i Marka Labudana i nemogućnost njihove (samo)aktualizacije – navedeno se objašnjava putem simboličkoga interakcionizma, a u korelaciji s poetološko-stilskim značajkama modernoga objektivizma. Prema Georgeu Herbertu Meadu simbolička se interakcija odvija u primarnim skupinama igranjem društvenih uloga i predstavlja osnovu formiranja socijalnoga i individualnog ja, a Sheldon Stryker navodi kako svaka osoba ima identitet ili „internaliziranu pozicijsku oznaku“ za svaki od različitih položaja ili uloga koju osoba ima u društvu. Budući da navedeni likovi obnašaju bračne uloge koje u teoriji podrazumijevaju kvalitetno, skladno i trajno partnerstvo te topao emocionalni odnos (Janković), želi se problematizirati pitanje ostvarenosti takvih odnosa u noveli te njihov doprinos (samo)aktualizaciji likova Janice i Marka, kao i ostvarenosti njihovih (obiteljskih) identiteta. Budući da je zaključak izlaganja usmjeren dokazivanju nemogućnosti kvalitetne komunikacije između supružnika uslijed neadekvatnoga dekodiranja simboličkih poruka, pažnja se konačno pridaje i (tragičnoj) krivnji materijaliziranoj putem lika breze, odnosno simboličkoj reprezentaciji Markove grižnje savjesti zbog kraha bračne zajednice i smrti svoje supružnice. Svrha je izlaganja pridonijeti izučavanju obitelji u hrvatskoj proznoj produkciji u prvoj polovici 20. stoljeća na paradigmatskome primjeru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA