Naslov
HUMNap: PRAĆENJE ONEČIŠĆENJA ZRAKA I BIOMARKERA POVEZANIH SA ZDRAVLJEM
(HUMNap: MONITORING OF AIR POLLUTION AND HEALTH- RELATED BIOMARKERS)

Autori
Matković, Katarina ; Jurič, Andreja ; Jakovljević, Ivana ; Davila, Silvije ; Milić, Mirta ; Kašuba, Vilena ; Pehnec, Gordana ; Brčić Karačonji, Irena ; Gajski, Goran ; Gerić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

ISBN
978-953-7941-45-1

Skup
Znanstvena škola o okolišu 2022: Multidisciplinirani pristup istraživanju mikro- i nano- čestica u prirodnim sustavima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.-25.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
onečišćenje zraka ; BTEX ; biomonitoring ; oštećenje DNA
(air pollution ; BTEX ; biomonitoring ; DNA damage)

Sažetak
Vodeće svjetske organizacije poput Europske agencije za okoliš, Svjetske zdravstvene organizacije, i Međunarodne agencije za istraživanje raka ističu onečišćenje zraka kao vodeću globalnu zdravstvenu prijetnju odgovornu za milijune smrtnih slučajeva godišnje. Zrak u urbanim sredinama kompleksna je i promjenjiva mješavina raznih čestica i kemijskih spojeva čiji mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat, iako se sumnja na poticanje oksidacijskog stresa i upalnih procesa. Izloženost vanjskom onečišćenju zraka povezana je sa zdravstvenim učincima, osobito u urbanim područjima, zbog viših koncentracija onečišćujućih tvari uzrokovanih urbanom aglomeracijom, prometom i industrijskim aktivnostima. Dodatno, emisija spojeva poput BTEX- a (benzen, toluen, etilbenzen i izomeri ksilena) postaje veća, uglavnom zbog intenzivne industrijalizacije i urbanizacije. Biomonitoring ljudi ključan je u određivanju mogu li i u kojoj mjeri spojevi iz okoliša utjecati na zdravlje ljudi. Stoga smo željeli istražiti povezanost između razina onečišćujućih tvari iz zraka te biomarkera izloženosti i ranih bioloških učinaka, koristeći alkalni komet i mikronukleus test za procjenu genomskih oštećenja na ljudskim bukalnim stanicama i stanicama periferne krvi. Prvi dio istraživanja proveden je tijekom hladnijeg razdoblja 2021. godine, a drugi dio tijekom toplijeg razdoblja 2022. godine. U istraživanju je sudjelovalo 60 zdravih dobrovoljaca u dobi 18 – 55 godina s BMI <30 kg/m2 koji žive u Zagrebu (Hrvatska). Kako bi se procijenio potencijalni utjecaj onečišćenja zraka na parametre koji ukazuju na genomska oštećenja, korištene su Spearmanova korelacija i modeliranje linearnom regresijom, za različite vremenske okvire izmjerenih parametara onečišćenja zraka prije uzorkovanja. Buduća istraživanja uključit će isti dizajn studije za stanovništvo koje živi u drugim hrvatskim gradovima, gdje očekujemo izloženost različitim skupinama onečišćujućih tvari u zraku što će upotpuniti sliku kako i u kojoj mjeri takvo onečišćenje djeluje na genomska oštećenja ljudi u različitim sredinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA