Naslov
Trihineloza-opasna zoonoza
(Trichinosis is a dangerous zoonosis)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Sigurnost hrane i zaštita potrošača / - , 2022, 15-29

Skup
Sigurnost hrane i zaštita potrošača

Mjesto i datum
Velika Gorica, Hrvatska, 11. 4. 2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
trihineloza, zoonoza, epidemiologija, epizootiologija, Hrvatska
(trichinellosis, zoonosis, epidemiology, epizootiology, Croatia)

Sažetak
Suživot ljudi i parazita postoji tisućama godina. Za neke parazite trebalo je proći jako puno vremena kako bi se otkrili putevi njihovog širenja i načini zaražavanja ljudi, ali davno prije toga otkriveno je da konzumiranje određene hrane dovodi do promjena u ponašanju/zdravlju ljudi i da bi ljudi izbjegavanjem takve hrane mogli spriječiti i pojavu stanja koja im ugrožavaju normalne tjelesne aktivnosti ali i život. Jedan od parazita koji je utjecao na živote ljudi od davnina, zasigurno je i trihinela. Današnje znanstvene metode na dostupnim uzorcima iz toga vremena uspjele su dokazati ovu činjenicu, a na valu napretka u primjeni novih molekularnih metoda još uvijek se otkrivaju i nove vrste u rodu Trichinella. Vrsta T. shanshalensis otkrivena je 2019. godine i tako postala deseta poznata vrsta, uz tri postojeća genotipa. U Hrvatskoj su do sada dokazane T. spiralis, T. britovi i T. pseudospiralis u domaćim i divljim životinjama. Trihineloza je parazitarna alimentarna zoonoza koju najčešće izaziva vrsta T. spiralis iz svinjskog mesa odnosno ostale vrste iz roda Trichinella uglavnom iz mesa divljači. U zemljama EU u razdoblju 2016.-2020. prosječno je obolijevalo oko stotinjak (66-168) ljudi. Simptomi bolesti variraju od blagih to teških koji u najtežim slučajevima komplikacija mogu dovesti i do smrtnog ishoda. Za razliku od većine zemalja Europske Unije trihineloza u Hrvatskoj je parazitarna zoonoza od najvećeg javno-zdravstvenog značaja no najteži period događao se u ratnom i poratnom razdoblju novije hrvatske povijesti. Tako je 1998. godine zabilježeno čak 575 oboljelih, a jedan smrtni ishod zabilježen je 2000. godine. Kruženje trihinela u tzv. domaćem ciklusu odvija se u svinjama, koje su i najčešći izvor zaražavanja ljudi. Broj zaraženih svinja u zadnjim desetljećima uglavnom je pao ispod 100 godišnje, a u vrijeme Domovinskog rata i neposredno poslije registrirane su vrijednosti od par tisuća do najviše 4478 zaraženih svinja 2000. godine. Iako su u Europi zabilježene brojne epidemije trihineloze kojima je izvor bilo zaraženo konjsko meso u Hrvatskoj do sada nismo registrirali niti jedan uzorak mesa kopitara pozitivan na infekciju trihinelama. Epidemiološka istraživanja rasprostranjenosti parazita iz roda Trichinella naročito su važna za praćenje tzv. silvatičnog (šumskog) kruženja ovog parazita jer je njena prisutnost u divljim životinjama stalna prijetnja zdravlju ljudi na direktan ili indirektan način. Zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima u Hrvatskoj su do danas istražene populacije vukova, divljih svinja i lisica a radi se na istraživanju populacije čagljeva i jazavaca. Naročit izazov je istražiti populaciju mesojednih i svejednih ptica koje su rezervoar i način širenja vrste T. pseudospiralis koja je, uvođenjem metode umjetne probave u rutinsku uporabu, postala vrsta čiji se značaj i rasprostranjenost tek utvrđuje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA