ࡱ> Uʶbjbjnn.aa%?2  "|X   8B, <"""88';););););););$>tA M;)M;88v<555l88';5';55o888b-*8;<0<8B1B88B:"55MaM;M;3><B P :Marijan Krivak BIOPOLITIKA I/vs SLOBODA O dispozitivima i mogunost(i) zajednice danas s obzirom na pojmove Liberty i Freedom Sa~etak Roberto Esposito cijeli e svoj teorijsko-filozofijski napor usmjeriti prema pokuaaju konstruiranja pozitivne biopolitike. U njemu bi biopolitika, kao politika ~ivota, imala odmijeniti biomo kao politiku nad ~ivotom. Nadalje, Esposito kazuje da je ovaj projekt afirmativne biopolitike mogu tek osebujnom de(kon)strukcijom meupovezanosti politike i biologije koja svoje porijeklo ima u kategoriji imunizacije. Postupak je to, odnosno metoda bliska kako Derridau tako i Heideggeru. Imunizirajue pojave iz povijesti filozofije, tj. svojevrsni dispozitivi civilizacije uope, ato ih Esposito dekonstruira, jesu suverenost, vlasniatvo i sloboda. Nota bene, radi se o slobodi shvaenoj kao liberty. Dakle, dekonstruira se sloboda poimana u svojem liberalnom, tj. liberalisti kom prijelomu, koja se pokazuje ograni ujuom za horizonte koncepta `slobode` izvan dominantne paradigme novoga svjetskog poretka. Kakvo je danas stanje `slobode`? Sloboda je u stanju nemoi djelovanja na temeljnim na elima modernog svijeta. Tomu je razlog egzistencija mnogobrojnih dispozitiva moi. Oni nisu tek proizvodea instanca diskurzivne moi (Foucault) ve uzrokom toga da je sloboda dospjela u stanju kontrole (Deleuze) nad samom sobom. Sve se to zbiva zbog politi ke vladavine neo-liberalne demokracije i ekonomske moi dominacije na svjetskom tr~iatu. Sloboda, pak, tra~i svoj razlog u POLITICI. Raison d'tre politike i slobode i njihovo iskustveno podru je jest djelovanje (H. Arendt). No, kako to postii ovo politi ki smo kao rizik slobode? Kada se uveni iskaz Margaret Thatcher pretvara u ovaj There is no such thing as freedom!? Kada postoje samo slobode (liberties) pod nadzorom, kao ato postoje dr~ava i pojedinci, ali oni viae nisu niata drugo negoli instrumenti jedne univerzalne i udoviano u inkovite moi  globalne ekonomije? Kada je sloboda pretvorena u slobode (liberties), ona nije drugo negoli puka fantazma ili vrijednost. Preostala mo slobode jest SMISAO, tj. }IVOT SM. Klju ne rije i: R. Esposito, biopolitika, imunizacija, dispozitivi moi, sloboda (freedom vs liberties), }IVOT Sloboda& nije samo jedna od mnogih pojava iproblema svijeta politike, strogo uzevai, kao pravda, ili mo, ilijednakost; sloboda koja samo rijetko  u vremenima krize ili revolucije  postaje izravan ciljpoliti koga djelovanja,zapravo je razlog ato ljudi uope ~ive zajedno u politi kim organizacijama. Bez toga, politi ki bi ~ivot kao takav bio besmislen. Raison d tre politike i slobode injihovo iskustveno podru je jest djelovanje. Hannah Arendt, `to je sloboda? U suvremenoj filozofijskoj i teorijskoj produkciji u Italiji, jedan je termin najreferentniji. Usto je i najdubokose~niji. Naravno, radi se o terminu biopolitike. Prije svega, isti je stekao globalnu relevantnost preko Homo Sacer-trilogije Giorgia Agambena. S druge strane, velik zna aj pojmu `biopolitike` daje i Antonio Negri. Njegov i Hardtov planetarni uspjeh, knjiga Imperij u dobroj je mjeri utemeljena na osebujnom poimanju ovoga fenomena. No, dok je kod Agambena naglasak gotovo isklju ivo na negativnim tonovima biopolitike, Negri ga tretira otvarajuim za hibridizirajue strukture protu-imperija, kao nomadske snage koja iznutra razara novi svjetski poredak. Roberto Esposito cijeli e svoj teorijsko-filozofijski napor usmjeriti prema pokuaaju konstruiranja pozitivne biopolitike. U njemu bi biopolitika, kao politika ~ivota, imala odmijeniti biomo kao politiku nad ~ivotom. Nadalje, Esposito kazuje da je ovaj projekt afirmativne biopolitike mogu tek osebujnom de(kon)strukcijom meupovezanosti politike i biologije koja svoje porijeklo ima u kategoriji imunizacije. Postupak je to, odnosno metoda bliska kako Derridau tako i Heideggeru. Imunizirajue pojave iz povijesti filozofije, tj. svojevrsni dispozitivi civilizacije uope, ato ih Esposito dekonstruira, jesu suverenost, vlasniatvo i sloboda. Nota bene, radi se o slobodi shvaenoj kao liberty. Dakle, dekonstruira se sloboda poimana u svojem liberalnom, tj. liberalisti kom prijelomu, koja se pokazuje ograni ujuom za horizonte koncepta `slobode` izvan dominantne paradigme novoga svjetskog poretka. Esposito svoj nacrt izveden iz termina immunitas pokree kao odgovor na Foucaultov pojam `biopolitike`. Ovdje on primjeuje dvije linije Foucaultova razmatranja problematike. Na jednoj, izgleda da francuski autor karakterizira biopolitiku kao pozitivan fenomen, posebice kada se radi o funkciji policije u druatvu. }ivot, naime, u Omnes et Singulatim, postaje objektom policije, kada se ona bavi omoguavanjem i reguliranjem prijeko potrebnog, korisnog i prekomjernog u ~ivotu. Policija je za Foucaulta ne tek novi oblik moi nad ~ivotom, tj. biomoi, ve i odslik suverenog re~ima, koji, za razliku od iste, prisiljava ~ivot. U ovome narativu moi nad ~ivotom, ~ivot je uvijek sna~niji od suverene moi koja ga te~i podjarmiti. Dakle, afirmativna je biopolitika upravo ona koja se odupire suverenoj moi. Drugi je pol Espositove analize vezan uz Foucaultovo tematiziranje nacisti ke biopolitike. Naime, kako je mogue da se  ako je ~ivot sna~niji od suverene moi  generira smrtonosna mo koja proturje i produktivnom impulsu (bio)politike. Radi se, naravno, o nacisti kom biopoliti kom re~imu, koji razvija svojevrsnu thanatopolitiku... politiku smrti. Vodei se Foucaultovim seminarom o ratu i rasizmu, Esposito opisuje njegovo mnogo razli itije i negativnije odslikavanje biopolitike. Posebice se, dakle, radi o nacisti koj politici prema ~ivotu. Za razliku od ranijeg pokuaaja davanja afirmativnog zna enja biopolitici, Foucault potvruje da biopolitika neprekidno prijeti preobratiti se u thanatopolitiku. Jasan je zaklju ak da je biopolitika teako razdvojiva od suverene moi i da kao takova ne mo~e biti afirmativna! Dakle  temporalno starija i nazadnija  forma suverene moi prisvaja bioloaki rasizam, koji joj je u na elu suprotiv. Nadalje, upravo je ova nova biopoliti ka mo koja sebi uzima suvereno pravo zadavanja smrti kako bi podarila ~ivot dr~avnom rasizmu. U tome je cijela pri a nacizma. }elei zaatititi ~ivot povlaatene rase, on ga uzima svima isklju enima. Meutim, to ini uniatavajui ~ivot i podarujui smrt i sebi samome. Stoga je ovaj re~im samoubojstven! Na ovoj liniji argumentacije nalaze i sve Agambenove analize, posebice ono sadr~ane u knjizi Ono ato nam ostaje od Auschwitza. Arhiv i svjedo enje (1998.). No, ako se vratimo prvome interpretativnom modelu ato ga zacrtava Esposito, biopolitika postaje unutarnjom artikulacijom suverenosti. U suprotnom, suverenost je ograni ena na formalnu masku biopolitike. Talijanski autor gradit e svoju viziju afirmativne biopolitike na suprotstavljanju tzv. hermeneuti kom bloku, ato nam ga podastire Foucaltovo tematiziranje biopolitike. Kako bi ga probio, nudi nam tzv. imunizacijsku paradigmu. No iz ove imunizacijske paradigme probija se neugasiva te~nja za zajednicom, za communitas. Odnosi li se zajednica na demokraciju? Postoji li neato izvan tzv. imunitarne demokracije? Kakva je uope, danas, nada u zajednicu izgraenu na demokratskim principima? * * * U svojim razmatranjima imunitarnih obuhvaanja modernosti, Esposito navodi tri takva kategorijalna sklopa  a koje bismo mogli nazvati DISPOZITIVIMA  oko kojih se imunitarna paradigma usredoto uje. To su, ponajprije, suverenost, zatim vlasniatvo, i, last but not least, sloboda, i to poimana u tradiciji koncepta liberty (libert). Ovaj termin `slobode` upravo u engleskome jeziku ima diferencijaciju koja je od presudne va~nosti za problematiku ato ju Esposito ima u vidu. U terminu `liberty` odzvanja kako deliberacija i libertates, tako i najpresudnije kategorija liberalizma. Uostalom, i sam e Michel Foucault detekciju raanja biopolitike usredoto iti upravo oko analize liberalizma, kako ekonomskog tako i njegovih politi kih implikacija. Vidi ponajprije svojevrsni rezime predavanja pod naslovom Naissance de la biopolitique, odr~anih od sije nja do travnja 1979. na Collge de France. Naravno, u engleskome liberty se ponajprije diferencira od freedom koja ima druk iji etimoloaki korijen. Koncept slobode kao liberty imao je na svojim po ecima sasvim pozitivne konotacije. Iz gr . Eleutheria i lat. Libertas, ato je u bliskoj povezanosti s terminima ljubavi i prijateljstva, aludira se na povezujuu mo koja raste i razvija se prema svom unutranjem zakonu, te prema ekspanziji koja ujedinjuje svoje pripadnike u zajedni koj dimenziji. Upravo u ovoj dimenziji mo~emo detektirati negativni preobrat ato ga termin liberty do~ivljuje u modernoj formulaciji. Isprva slobodan ovjek (libero) ozna uje one koje su neslobodni, dakle robovi. Upravo iz ovoga slijedi i pozitivna konotacija (de)liberacije. Kao ve napomenuh, a na emu posebice insistira Esposito, tek od perioda Moderne deaava se zna enjski preobrat termina liberty u tzv. negativnu slobodu. Ova sloboda od isprva je vezana uz oba zna enja, dakle i freedom i liberty, no kasnije se to mijenja. Jedno od najupe atljivijih ia itavanja temeljnog zna enja pojma nalazimo kod Isiaha Berlina: The `positive` sense of the word `liberty` derives from the wish on the part of the individual to be his own master. I wish my life and decisions to depend upon myself, not on external forces of whatever kind. I wish to be the instrument of my own, not of other men s, acts of will. I wish to be a subject, not an object... I wish to be somebody, not nobody. No, u modernim poimanjima, ini se, gotovo uvijek bilje~imo negativni karakter slobode. U terminima volje i subjekta nema viae pozitivnih konotacija onoga ato pokriva semanti ko polje liberty. Naj eae, on ozna uje ne biti dostupan drugima. Dakle, termin je u bliskoj povezanosti sa suverenoau i vlasniatvom, ali i imunizacijom od drugih. E  D b 8 N &*@bd~4LN^xznp߿߿߱||oboh6$hCOJQJ^Jh6$h<OJQJ^Jh6$ho!~OJQJ^Jh6$hOOJQJ^Jh6$h6OJQJ^Jh6$hOJQJ^Jh6$h5OJQJ^J#hh6CJOJQJ^JaJh|,CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ#hh>*CJOJQJ^JaJ&P   4zfFH "h&))gd;$-DM a$gd; -DM gd;gdCgdgd,b$a$gdz 2LPʒ{iWIhCCJOJQJ^JaJ#h;hC5CJOJQJ^JaJ#h;h6$5CJOJQJ^JaJh=6UOJQJ^Jh6$h6$OJQJ^Jh6$h6$OJQJ^Jh6$hC6OJQJ^Jh6$hCOJQJ^Jh6$hC56OJQJ^Jh6$h6$6OJQJ^Jh6$h<6OJQJ^Jh6$h<OJQJ^Jh6$hCOJQJ^JNPdf&DFHJ\`x|۵t`'jhk$0JCJOJQJU^JaJhk$CJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJhc CJOJQJ^JaJh;$hm@h;6B*OJQJ^Jph)hm@h;6B*eh@ph# r@!hm@h;B*OJQJ^Jph h;B*eh@ph# r@&hm@h;B*eh@ph# r@ PR8 H J :!@!"""""## $$4$J$%%%%&&b'f'j''''''{iZhc 6CJOJQJ^JaJ#hh,b6CJOJQJ^JaJ hzjh,bCJOJQJ^JaJhRCJOJQJ^JaJhc CJOJQJ^JaJ'jhhp0JCJOJQJU^JaJ#h{h,b6CJOJQJ^JaJ'jhk$0JCJOJQJU^JaJh,bCJOJQJ^JaJh,b6CJOJQJ^JaJ#''''''''(()) * *T,~,|-~-..(/B//02255t6v666:N;p?ММЊ{МmY'jhC^0JCJOJQJU^JaJhRCJOJQJ^JaJh,b5CJOJQJ^JaJ#h}<h,b6CJOJQJ^JaJ'jh S0JCJOJQJU^JaJ hh,bCJOJQJ^JaJh,b6CJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJhc 6CJOJQJ^JaJ#hh,b6CJOJQJ^JaJ")02688(:d;<X>>?@@@DHHOpPrPJSLSUoRqVq\rs$a$gdRgd,bp????B@D@@@@@pArAA(BBBBBC(CDD E4ExEEE HƵsss_N h,bh,bCJOJQJ^JaJ'jhC^0JCJOJQJU^JaJ#hQqh,b6CJOJQJ^JaJhc CJOJQJ^JaJ hQqh,bCJOJQJ^JaJ hRh,bCJ$OJQJ^JaJ$ hRhRCJ$OJQJ^JaJ$h=6UCJ$OJQJ^JaJ$h;CJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJh,b6CJOJQJ^JaJ HHHJXJ:LJLNNNOXOfOlOzOrPBSDSHSLSǸٸ٪ٸٖٸٸٸٸٸٸٸٸلwgw]h,bOJQJ^JjhC^0JOJQJU^JhJh,bOJQJ^J#h3h,b6CJOJQJ^JaJ'jh0JCJOJQJU^JaJhCJOJQJ^JaJh,b6CJOJQJ^JaJ#h:h,b6CJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJh,b'jh3|0JCJOJQJU^JaJ$LSSSTTTTUUUUVjnn^nvnxoopppppNqPqTqVqqqssRtbtttu򢓢n`h;CJOJQJ^JaJ h4h,bCJOJQJ^JaJ'jh40JCJOJQJU^JaJh46CJOJQJ^JaJh4CJOJQJ^JaJUhc CJOJQJ^JaJ hJh,bCJOJQJ^JaJh,b6CJOJQJ^JaJ#hJh,b6CJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJ$sposito ozna uje dispozitive u kojima imunitarnost obuhvaa moderni na in ~ivota. U najboljem slu aju mo~emo govoriti tek o svojevrsnom konceptualiziranju tzv. ne-negativne slobode. Subjekt je zapravo slobodan, ako nema prepreke izmeu njega i njegove ~elje. Individualne koncepcije onoga ato bi moglo biti pozitivna sloboda, pak, razli ite su i ambivalentne, a pojam `pozitivne slobode` beskrajan je i nemogue ga je definirati... No, u svremenom poimanju te rije i, posebice u engl. govornom podru ju rije  subject uklju uje ne samo subjektivnost ve i podvrgavanje, subjekciju. Slobodni smo slu~iti suverenu, jer smo slobodni slu~iti sebi! Dakle, zna aj imunitarne logike, u modernom poimanju liberty, jest dobrovoljno povrgavanje monome poretku. Odricanje od potencijalno beskrajne slobode za izravnu posljedicu ima ograni avanje slobode kao liberty. Na taj na in sloboda kao freedom biva eutanaziranom od strane sustava moi. Sloboda od privilegije polako sve viae preuzima osobine sigurnosti. Nu~an je postupak povrgavanja zakonu, obvezi i kauzalnosti. Sebe-o uvavajua funkcija pretpostavlja nu~nost kao neizbje~an sastojak slobode. Joa od Machiavellija, tek je mali broj ljudi doista slobodan, i to u svrhu da zapovijeda drugima, no veina tra~i liberty (libert) kako bi ~ivjeli u sigurnosti. Dakle, liberty prenosi svoje semanti ki centar od privilegije do sigurnosti. Moderno zna enje termina tako je vezano uz Hobbesa i njegovu politi ku semantiku. Nadalje, za Lockea, neotuivost slobode (kao liberty) zapravo je ograni ena fizi kim prisilama.Zbog dijalektike o uvanja vlasniatva  koje je temelj Lockeove politi ke filozofije  pojavljuje se restriktivnost imunitarnog vora. Vlasniatvo je za Lockea, ono ato je suverenost za Hobbesa. Politi ka sloboda, u oba slu aja zapravo zna i sigurnost. Tako da se pojavljuje svojevrsna biopoliti ka koincidencija izmeu slobode i vlasniatva kao o uvanja vlasniatva, Sloboda se reducira na o uvanje ~ivota. Dakle, ~ivot presudno utje e na imunizaciju slobode. Tamo gdje nema prinude, nema niti slobode. Iza svakog zakona nije sloboda, ve sigurnost. Ovo je sr~ liberalizma, sadr~anog u konceptu liberty. Joa jedan klju an autor u imunitarnoj re-konverziji slobode, za Esposita, jest i Jeremy Bentham. Liberty kod njega postaje kontrolnim mehanizmom. U liberty je sadr~ana i bit liberalne kulture. Kako ve rekoh, o mnogim paradoksima liberalizma svoju biopoliti ku analizu provodi i Michel Foucault. Naime, liberalizam tek proglaaava imperativ slobode, ali kontinuirano riskira da uniati ono ato ~eli stvoriti! Ovaj paradoks liberalizma Foucault raskrinkava tako ato kazuje da je u liberalizmu pretpostavljeno da proizvodi slobodu, ali istodobno uspostavlja ograni enja, provjere, prinude, disciplinu, nadzor i obveze utemeljene na prijetnjama. U svakome slu aju, kod liberalizma je uvijek prisutan biopoliti ki okvir. Imperativ o uvanja ~ivota tjera slobodu u ralje nu~nosti. Zaato? Stoga ato sigurnost glede ~ivota omoguuje nesmetan razvoj ~ivotnog procesa druatva kao cjeline. Nota bene, radi se o druatvu, a ne o zajednici! Racionalnost tjera pojedince u totalitet dr~ave. Antropolog Luis Dumont kazuje kako politi ke kategorije modernosti `funkcioniraju`, tj. ispra~njuju sebe- uvajuu funkciju ~ivota kojoj su podreene, uklju ujui svoju vlastitu suprotnost, ili obrnuto, ili bivajujui u njoj utjelovljeni. Individualizam odjednom postaje holizam. Tzv. liberalni individualizam se od nacionalisti ke orijentacije polako usmjeruje prema onoj totalitarnoj. Kako sve to utje e na demokratskog ovjeka? Barem na onoga kakvog poznajemo u tradiciji ameri ke demokracije ato ju nalazimo opisanu kod Tocquevillea. Naime, u samom procesu demokracije, zatje emo uvijek neizbje~nost rizika. Homo democraticus nalazi se u meudjelovanju i frikciji izmeu: atomizma i omasovljenja; izmeu samosti i konformnosti; izmeu autonomije i heteronomije. Kako bi bio slobodan, taj se demokratski ovjek izdvaja iz zajednice. Radi se upravo o onome ato Esposito naziva paradigmom imunizacije. Deaava se imunitarni gubitak smisla i zna enja koji bitno utje e na modernu politiku. Liberalna demokracija tako postaje povla enjem u samo-izolaciju i jednakost koja, pak, nema nikakvih veza sa zajedni koau. O zajednici da i ne govorimo! Ve je i Nietzsche bio protiv liberalnih institucija koje uniatavaju slobodu. Demokratski se ovjek podvrgava prvome gazdi koji naie. Spomenut u u ovome kontekstu jedan primjer iz svijeta filma. uveni klasik Johna Forda ovjek koji je ubio Liberty Valancea (The Man who shot Liberty Valance) indikativan je u svakome pogledu za ovu analizu. Kada Liberty Valance (Lee Marvin) ulazi u redakciju novina koje e objaviti istinu o njegovu porazu na izborima, debeljuakasti Dutton Peabody (Edmond O`Brien) e mu rei: Liberty Valance took the Liberty of the Liberty of the Press!. Kasnije, kada se izubijan i gotovo mrtav obraa Ransomu Stoddardu (James Stewart) kazuje: I did Resist for the Freedom of the Press (opirao sam se za slobodu tiska!). Sva je pri a o Liberty i Freedom sadr~ana u ovim maestralnim sekvencama! Liberty jest (jednostavno) nasilje, dok je tek freedom (istinska) sloboda. Pojam liberty, u temeljima doktrine liberalizma i tzv. liberalne demokracije pojam je koji dokazuje svoju institucionalnu degeneraciju. Esposito e ga staviti pred paraboli no ogledalo svoje teorije o auto-imunizaciji. Suverenost, vlasniatvo i sloboda (kao liberty) nisu niata drugo doli stalna ugroza svakome moguem konstituiranju communitas, tj. zajednice! Agamben e je nazvati joa u 90-ima zajednica koja dolazi. Biopolitika se, nasuprot tomu, strukturalno okree thanatopolitici. O tomu svjedo e kako Esposito tako i Foucault i Agamben. No, kakva je danas joa uope mogunost SLOBODE zajednice? Preostala mo slobode (mo~da?) jest joa }IVOT SM kao posljednja granica otpora totalnome mobiliziranju udovianoga stroja neoliberalnoga kapitalizma. U Roenju biopolitike Foucault je to nazvao biomo. To je mo koja proizlazi iz snage dispozitiva samoga  }IVOT-a. SLOBODA je jedini bezdan (Ab-grund) SMISLA koji nam preostaje. mk  Vidi cijeli niz tekstova o tomu u: Lorenzo Chiesa & Alberto Toscano (ur.), The Italian Difference. Between Nihilism and Biopolitics, re-press, Melbourne 2009.  Dijelovi su ove trilogije: Homo sacer. Suverena mo i goli ~ivot (prijevod Mario Kopi), Multimedijalni institut/Arkzin d.o.o., Zagreb 2006.; Izvanredno stanje (prijevod Ita Kova ), Deltakont, Zagreb 2008.; Ono ato ostaje od Auschwitza. Arhiv i svjedok (prijevod Mario Kopi), AntiBarbarus, Zagreb 2008.  Vidi: Michael Hardt & Antonio Negri, Empire, Harvard University Press, Cambridge, Massachussets/London, Engleska 2000.; u hrvatskom prijevodu (}ivan Filippi), Imperij, Arkzin & Multimedijalni institut, Zagreb 2003.  Posebi no o tomu u: Roberto Esposito, Bios. Biopolitics and Philosophy (prijevod: Timothy Campbell), University of Minnesota Press, Minneapolis 2008.  Malo viae sam se ovom temom pozabavio u: Marijan Krivak, U potrazi za zajednicom. Neke filozofske elaboracije biopoliti ke teorije, u. Politi ka misao, god. 47, br. 3, 2010, str. 117-137.  Michel Foucault, Omnes et Singulatim. Toward a Critique of Political Reason, THE TANNER LECTURES ON HUMAN VALUES odr~ana na Stanford University, od 10. do 16. listopada 1979.  Vidi: R. Esposito, Bios. Biopolitics and Philosophy, str. 113.  O ovome posebice uvjerljivo obrazla~e Rade Kalanj: Humanisti ke znanosti i problemmoi: Foucaultov pristup, u: Michel Foucault,Znanje i mo,Globus, Zagreb 1994., str. 173-181.  Vidi ponovno: M. Krivak, U potrazi za zajednicom. Neke filozofske elaboracije biopoliti ke teorije, str. 118-119.  Vidi i hrvatski prijevod (Maja Vukuai Zorica), Michel Foucault, Roenje biopolitike, Sandorf, Zagreb 2016.  Ovaj dio teksta ve je bio objavljen, kao podnaslov Ekskurs o slobodi, u: Dora Marjanovi-Marijan Krivak, Ima li ~ivota prije smrti? Pojam ~ivota izmeu biopoliti kog i postmodernog stanja, Dijalog, asopis za filozofiju i druatvenu teoriju, 3-4, 2014, Sarajevo 2017. Ovdje ga parafraziram i airim.  Isaiah Berlin,  HYPERLINK "https://drive.google.com/open?id=0B5p96LLzCVBuZnhsMk9CTHZ1THM" \t "_blank" Two Concepts of Liberty, u: Henry Hardy (ur.), Liberty: Incorporating  Four Essays on Liberty , Oxford University Press, Oxford 2002., str. 166 217.  U novovalnom rock-idiomu, to su najsugestivnije izveli STIFF LITTLE FINGERS u ovim stihovima: "They take away our freedom, In the name of liberty: Why can't they all just clear off, Why can't they let us be; They make us feel indebted for saving us from hell; And then they put us through it; It's time the bastards fell" (SLF, Suspect Device, na albumu The Inflammable Material, 1979).  O tomu opse~no: Timothy Campbell, Bios, Immunity, Life. The Thought of Roberto Esposito, Diacritics 36.2 (ljeto 2006.), str. 2 22.  Vidi: T. Campbell, Bios, Immunity, Life. The Thought of Roberto Esposito, str. 17.  O ovome viae u: Dora Marjanovi-Marijan Krivak, Ima li ~ivota prije smrti? Pojam ~ivota izmeu biopoliti kog i postmodernog stanja, Dijalog, asopis za filozofiju i druatvenu teoriju, 3-4, 2014, Sarajevo 2017.  Vidi: R. Esposito, Bios. Biopolitics and Philosophy. Takoer, o tomu piae vrlo instruktivno Samedin Kadi u svojoj hrabroj i inspirativnoj studiji Aporije biopolitike, Dobra knjiga, Sarajevo 2012.  Giorgio Agamben, The Coming Community, University of Minnesota Press, Minneapolis 1993.  M. Foucault, Naissance de la biopolitique: Rsum du cours au Collge de France - juin 1979.  Zbog svega ovoga, kao moto teksta stoji navod Hannah Arendt. H. Arendt, `to je sloboda?, u: Eseji o politici, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 1996.     suuw*y|y2|||@~.H΂څ܅H62™BDJgd,buuww,x>xXyvyyy亩ȩuȩcTEch;5CJOJQJ^JaJh*5CJOJQJ^JaJ#h*h*5CJOJQJ^JaJh`j`CJOJQJ^JaJ'jhf0JCJOJQJU^JaJ#h6$h6$6CJOJQJ^JaJ h6$h6$CJOJQJ^JaJhW^ CJOJQJ^JaJh6$CJOJQJ^JaJhRCJOJQJ^JaJh,bCJOJQJ^JaJh;CJOJQJ^JaJ>@BHJLNTƛʛҜ2DP8dz|||rhdWIWhhphhp6OJQJ^JhhphhpOJQJ^Jhhpjhhp0JUhhpOJQJ^Jhhphk$6OJQJ^Jhk$hk$6OJQJ^Jhk$hk$OJQJ^Jhk$jhk$0JU&h*h*56CJOJQJ^JaJ h*56CJOJQJ^JaJ#h*h*5CJOJQJ^JaJ*jh3|0J5CJOJQJU^JaJJؠX@|ܩ ̰xgdgd4gd4gd S8FؠڠܠNP<VXZ\~Ⱦ`C9h S0J5B*OJQJ\]^JfHphjjjq ?h Sh S0J5B*OJQJ\]^JfHphjjjq #h Sh S6OJQJ^JmHsH h Sh SOJQJ^JmHsHh Sh SOJQJ^Jh SOJQJ^Jh Sjh S0JUh ShhpOJQJ^Jjhhp0JUhhphhphhpOJQJ^Jhhphhp6OJQJ]^JBV£(6>@BDtj]SOj44hC^B*CJOJQJ^JaJfHphTTTq hC^jhC^0JUh Sh SOJQJ^JhC^OJQJ^Jh Sh S6OJQJ^Jh Sjh S0JUhC^hC^OJQJ^JhC^h SOJQJ^J,h SB*OJQJ^JfHphTTTq h SOJQJ^J5h Sh S6B*OJQJ^JfHphTTTq 2h Sh SB*OJQJ^JfHphTTTq *Ldz$¸sieWsMI<2<hfOJQJ^Jh3|h3|OJQJ^Jh3|jh3|0JUhC^OJQJ^JmHsHhC^jhC^0JUhC^hC^OJQJ^J8hC^0JB*CJOJQJ^JaJfHph333q 4hC^B*CJOJQJ^JaJfHph333q hC^OJQJ^J4hC^B*CJOJQJ^JaJfHphTTTq DhC^0J56B*CJOJQJ\]^JaJfHphjjjq $J|~ TVکܩީ̴̴̴̙y_UB$jh,1hC^>*OJQJU^JhC^OJQJ^J2hC^hC^B*OJQJ^JfHph333q hC^hC^OJQJ^J%jhC^hC^0JOJQJU^JhhOJQJ^Jhh6OJQJ^JhhOJQJ^Jh6OJQJ^JhOJQJ^Jhjh0JUh3|h3|OJQJ^Jh3|h3|6OJQJ^J0޺ްeN18hC^hC^6B*OJQJ]^JfHph333q ,h3|B*OJQJ^JfHph333q 2hC^h3|B*OJQJ^JfHph333q ,hC^B*OJQJ^JfHph333q 2hC^hC^B*OJQJ^JfHph333q hC^OJQJ^JGh,1hC^0JB*OJQJ^Jeh@fHph333q r@$jh,1hC^>*OJQJU^Jh,1hC^>*OJQJ^J 0prt«̫ޫɱi\RN=/=/=h4CJOJQJ^JaJ h4h4CJOJQJ^JaJh4jh40JUhC^hC^OJQJ^J,h3|B*OJQJ^JfHph333q ,hC^B*OJQJ^JfHph333q 2hC^hC^B*OJQJ^JfHph333q /h3|B*OJQJ]^JfHph333q 8hC^hC^6B*OJQJ]^JfHph333q 2h3|6B*OJQJ]^JfHph333q  jtvܮkL;3,(h4 h4h4h4CJaJ h4B*fHph"""q =h4h46B*CJOJQJ^JaJfHph"""q 4h4B*CJOJQJ^JaJfHph"""q 7h45B*CJOJQJ^JaJfHph"""q =h4h45B*CJOJQJ^JaJfHph"""q :h4h4B*CJOJQJ^JaJfHph"""q @h4h456B*CJOJQJ^JaJfHph"""q .ȯޯ *,ʰ̰ΰа02ֱرܱvxz|¾¾xk^TPCh`j`h`j`OJQJ^Jh`j`jh`j`0JUhhOJQJ^JhhOJQJ^Jhh6OJQJ^JhOJQJ^Jh`j`OJQJ^JhhOJQJ^JhOJQJ^Jh3|hOJQJ^Jhjh0JUhh46OJQJ^Jhh4OJQJ^Jh4OJQJ^Jh4jh40JU4ȳ .V´Ĵ~@`¾pfbXJh3|h3|6OJQJ^Jh3|OJQJ^Jh3|jh3|0JU:hfhfB*CJOJQJ^JaJfHphTTTq Dhfhf0JB*CJOJQJ\]^JaJfHphjjjq hfhfOJQJ^Jhfjhf0JUh`j`jh`j`0JUh`j`OJQJ^Jh`j`h`j`OJQJ^Jh`j`h`j`6OJQJ^J`¶ȶʶ&h*h*56CJOJQJ^JaJjh/NBUh/NBh3|h3|OJQJ^J Ķƶȶʶ,1h. A!"#$% s0hH02&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHL"L  Naslov 2dd@&[$\$5CJ$\aJ$L2L  Naslov 3dd@&[$\$5CJ\aJ>A > Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k . Bez popisa >@> ,b Tekst fusnoteCJaJ>&`> ,bReferenca fusnoteH*RBR ,b Tijelo tekstaCJOJQJ^JmH sH tH @/!@  Naslov 2 Char5CJ$\aJ$@/1@  Naslov 3 Char5CJ\aJB/AB  apple-converted-space4U`Q4  0 Hiperveza >*phF^bF  0Standard (Web)dd[$\$0X`q0  @ Istaknuto6]0W 0  ` Naglaaeno5\./.  share-countRR  jp-relatedposts-postdd[$\$L/L  jp-relatedposts-post-titleP/P  jp-relatedposts-post-context</< `j`Tekst fusnote CharPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,K_&-!~$\".[RnqjdFTl/ Ƈ5g2='<߫s @&WzܟVr}fgX ^Z|wjk۾xJ{~?(xJ3 kz^BJ tɯUjsȄVxJ|jȫKN1aVkzȒ>$"AbG,fxFP !Px33åJ_ԕH |>JLAN_>y'Ϟ<5[2nx۽^|ۏoN:/_wBq7^~_??xo'@Is ;wY ,!"E;r#9OQdu H x} < 73F;,FᦜK pO'sw#,3XbsؠyX)pocbuD8A!90ietD ۈ}èm]|d"@B~h.Pds9DDh#9X$#2=Ŕ91fs;jI 2cO>]D&2s1#0Q4a$ugJ9wyoM}t@auJK.cf`A'+`zD3E~MNADOxaYtc#vBwӍ5 ߆[%cv;nQ?ʶm>tmk]Wh}B({\m9tqz|,Ky'n e$L|AD8 eW:;3a믆%Σ}6NYexGb5^qx)V_=۩z\^!MfZHԗ2Hf!V^X4-,2U,Z69j&`OUSevU2gӨC,+`uyrui# L*2qVr<4.*= 5֊F.5حkusrkUJff-wp͠v":h#7eepE `iA8>vum.nmw x?K=GCШ&3Iƛ2,5;5{rgP;OTtGXKu~[Z,*D?`A<"xNWÇh$l-Hd\9%?(~URᷫW=\v*O0*K^CEv7b囶+#:[)* \1bg(X\  g jD[ %*-G026=>?eM G*b A  ; 14eM 'p? HLSufR>8$0`ʶ+-./0234]^_`bcdefghijk)sJʶ,1\al3K4X8@0(  B S  ?k k DADAfMMAMAfM9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity mtw~DJnvT\q~AHR^CJ pxz 3 9 : @   2   $ % E y J K [ \ e f  %'4IHJ>?MNTU+-[m+F 8q~!bdtvGO_ % C J !!,!.!!!########8$?$G$I$N$O$Q$c$e$$$$$'%(%-%.%{%~%%%%%%%%%%e&g&|&~&&&&&''2'3'Q'R'''((;)=)))Z*u*|****++++",),Q,,,,,,--.!.....K/M///00/0J00011 2 2y222222333353f3g33333V4W4~4444555566667 7M777s8t888!:":U:b:i:j:s::";$;O;S;Z;q;~<<<<<<<=&=N=]=^==t>>>>>?"?$?%?J?Q?R?X?c?j?l?n?v?}?~????????????????@ @;@A@@@@@@@ AAA A*A1ADAMAOA\AAAAAAAAAAAABB BBBBB(B/B0B8BFBHBIBRBBBBB.C4C@CECFCHCICSCUC[C^CfCgCiCjCsCtCzCCCCCCCCDD D DD}DDDDDD)E5EEEEEEEEE"F(FZFgFjFvFFFG\G]GeGfGhGiGpG}GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGQHUH[H_H`HcHdHkHtHxHyH{H|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHII I IIIIII%I-I.I2I;IBICIIIZIeIfInIIIIIIIIIIIIIIIIIJ!J$J(J*J2J>JEJFJHJQJYJJJJJJJGKOKQKUKWKbKcKfKgKqKKKKKKKL LLLL!L"L+L8L:L;LDLpLyLLLLLLLLLLLLLWMYMZM\M]M_M`MbMfM'(WXpq<=[\lm2 3 i j J K 34 lmEFBCcd|}+,ghpr}~^_q s ##7$9$%%&&))**-+.+++,,--....00H0J01 12222f3g344r8t8E9F9::#;$;p;q;;;======>> ?"?$?%?'???@@AAkBnB+C.CCCD"DDDNEQEEEFFGGII JJeJhJ;K>KLL_LbLLLUMWMYMZM\M]M_M`MbMfMWX>>BOlm   g h j j jkDE!"qr[\  q s 9$9$%%\**",",n,o,,,,,--G0H0002266==)=:=>>>$?%?'???VMfMWX>>BOlm   g h j j jkDE!"qr[\  q s 9$9$%%\**",",n,o,,,,,--G0H0002266==)=:=>>>$?%?AAAVMWMYMZMZM\M]M_M`MbMfMC^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJQJo(@ @ ^@ `CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(PP^P`CJOJQJo(CA%wlo6z&agV Uo633}.3}.!K(y49o6a@BHJLRjUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x ArialQGautamiCambria Math;. .[x Helvetica?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"qrkg]6J]6J!r4>>3qHP ?,b2!xx eRazmatrajui suvremenu filozofijsku i teorijsku produkciju u Italiji, jedan je termin najreferentnijiUserKorisnik Oh+'0h,8DX lx   hRazmatrajui suvremenu filozofijsku i teorijsku produkciju u Italiji, jedan je termin najreferentnijiUser Normal.dotm Korisnik14Microsoft Office Word@@4ܬQ@BǓ]6Gg Rt+ z3  d.@"Arial---  2 oRcMarijan Krivak      2 oc @ Arial---- @ !uqR- --- /2 cBIOPOLITIKA I/vs SLOBODA           2 c   R2 /cO dispozitivima i mogunost(i) zajednice danas            2 Tc  @"Arial--------- +2 cs obzirom na pojmove      --- 2 cLiberty   ---  2 c  2 ci --- 2 cFreedom  ---  2 4c   2 7c    2 ^c  @"Arial--- 2 ^cSaetak    2 c  @"Arial--- I2 ^)cRoberto Esposito cijeli e svoj teorijsko            2 rc- M2 w,cfilozofijski napor usmjeriti prema pokuaju           @"Arial------ =2 ^!ckonstruiranja pozitivne biopolit        >2 >"cike. U njemu bi biopolitika, kao         --- "2 #cpolitika ivota    --- 2 c, imala    --------- 2 ^ codmijeniti  --- 2 cbiomo   ---  2 c  2  ckao politiku   --- 2 3 cnad ivotom   --- D2 &c. Nadalje, Esposito kazuje da je ovaj              w2 "^Hcprojekt afirmativne biopolitike mogu tek osebujnom de(kon)strukcijom                  ------ R2 5^/cmeupovezanosti politike i biologije koja svoje                 2 5c  42 5cporijeklo ima u kategoriji      --- 2 5Y cimunizacije   --- 2 5c.   v2 G^GcPostupak je to, odnosno metoda bliska kako Derridau tako i Heideggeru.                     2 Gdc   2 Z^_cImunizirajue pojave iz povijesti filozofije, tj. svojevrsni dispozitivi civilizacije uope,                     ------------ >2 l^"cto ih Esposito dekonstruira, jesu        ---  2 lHc  2 lM csuverenost   --- 2 lc, ---  2 lcv 2 l clasnitvo   ---  2 lc  2 lci --- 2 lcsloboda --- 2 l0c. --- 2 l8 cNota bene,   --- 2 lcradi se    --- 2 ~^ co slobodi  ---  2 ~c --- 2 ~ cshvaenoj kao    ---  2 ~ c --- d2 ~ ;cliberty. Dakle, dekonstruira se sloboda poimana u svojem                 2 ^Wcliberalnom, tj. liberalistikom prijelomu, koja se pokazuje ograniujuom za horizonte                         P2 ^.ckoncepta `slobode` izvan dominantne paradigme             12 cnovoga svjetskog poretka.         2 vc   2 ^ cKakvo je dan      2 ca  2 cs stanje    2 c  2  c`slobode`?     2 Tc   2 ^NcSloboda je u stanju nemoi djelovanja na temeljnim naelima modernog svijeta.                      w2 ^HcTomu je razlog egzistencija mnogobrojnih dispozitiva moi. Oni nisu tek                  O2 ^-cproizvodea instanca diskurzivne moi (Fouc            C2 %cault) ve uzrokom toga da je sloboda          &2 ^cdospjela u stanju       2 c  2 ckontrole     2 c   2 $c  S2 *0c(Deleuze) nad samom sobom. Sve se to zbiva zbog                .2 ^cpolitike vladavine neo       2 c- [2 5cliberalne demokracije i ekonomske moi dominacije na                 ------ j2 $^?csvjetskom tritu. Sloboda, pak, trai svoj razlog u POLITICI.              --- 2 $cRa  2 $%cison d'   $R@"Arial--. 2 $Rc .- 2 $[ctre  --- 2 $r cpolitike i   @"Arial------ D2 6^&cslobode i njihovo iskustveno podruje         2 6lcjest  --- 2 6 cdjelovanje    --- =2 6!c(H. Arendt). No, kako to postii            I^.#2 I^covo politiki s   .@"Arial--.I>2 I"cmo kao rizik slobode? Kada se      .@"Arial- - .I:2 Icuveni iskaz Margaret Thatcher         .-  @Cambria Math--------- [2 Z^5cpretvara u ovaj There is no such thing as freedom!?              ---  2 Zc --- 2 ZcKada ---  2 Zc   2 Z cp --- 2 Zcostoj   "2 Z4ce samo slobode    ---  2 n^c(--- 2 nc cliberties  --- }2 nLc) pod nadzorom, kao to postoje drava i pojedinci, ali oni vie nisu nita                     v2 ^Gcdrugo negoli instrumenti jedne univerzalne i udovino uinkovite moi                2 Vc   2 _c  2 c cglobalne    --- 2 ^ cekonomije?     D2 &cKada je sloboda pretvorena u slobode (         --- 2  cliberties  --- "2 c), ona nije dru     2 d cgo negoli   ------ 52 ^cpuka fantazma ili vrijednost       --- 2 c. --- 22 &cPreostala mo slobode jest         2 c  2  cSMISAO, tj.   C.2 CcIVOT S   .@"Arial- - .2 cM .-  2 c.   2 c   2 c  @"Arial- - -  #2 ^cKljune rijei:   2 c   2 ^^cR. Esposito, biopolitika, imunizacija, dispozitivi moi, sloboda (freedom vs liberties), IVOT       2 c  ---  2 ^c  @Times New Roman- - -  - @ !a\-   # 2 ^ cSlobodanije  #  2 c  # 2 csamo  #  2 c  # 2 cjedna #  2 c  # 2  cod #  2 c  # 2 cmnogih  #  2 Kc  # 2 Tcpojava #  2 }c  #  2 ci #  2 c  # 2 cproblema  #  2 c  # 2 csvijeta #  2 c  # 2  cpolitike, #  2 )c  # 2 2cstrogo #  2 Xc  # 2 ^cuzevi, #  2 c  # 2 ckao #  2 c c- -' c-  -  '' - @ !a\-   # 2 ^cpravda, #  2 c  # 2 cili #  2 c  # 2 cmo,  #  2 c  # 2 cili #  2 c  # 2  cjednakost; #  2 c  # 2 csloboda #  2 Nc  # 2 Sckoja #  2 nc  # 2 scsamo  #  2 c  # 2 crijetko #  2 c  #  2 c #  2 c  #  2 cu #  2 c  # 2  cvremenima   #  2 "c  # 2 +ckrize #  2 Hc  # 2 Ocili #  2 Xc  # 2 ` crevolucije #  2 c  #  2 c #  2 c c- -'  - @ !a\-   # 2 ^cpostaje #  2 c  # 2 cizravan #  2 c  # 2 ccilj #  2 c  # 2  cpolitikoga  #  2 c  # &2 'cdjelovanja,zapravo #  2 c  # 2 cje #  2 c  # 2 crazlog #  2 c  # 2 cto #  2 c  # 2 cljudi #  2 c  # 2 cuope #  2 =c  # 2 Bcive #  2 Yc  # 2 aczajedno #  2 c  #  2 cu #  2 c c- -'  - @ !a\-  - - -  # 2 "^ cpolitikim   #  2 "c  # "2 "corganizacijama.  #  2 "c  # 2 "cBez  #  2 "%c  # 2 "*ctoga, #  2 "Hc  # 2 "N cpolitiki  #  2 "~c  # 2 "cbi #  2 "c  # 2 "civot #  2 "c  # 2 "ckao #  2 "c  # 2 "ctakav #  2 "c  # 2 "cbio #  2 "c  # 2 " cbesmislen. ---  2 "Uc c- -' - - - @Times New Roman- - -  - @ !a'\-  - - -  # 2 5^cRaison  #  2 5c  # 5@Times New Roman- - .2 5cdtre.-   #  2 5c  # 2 5cpolitike #  2 5c  #  2 5ci #  2 5c  # 2 5cslobode #  2 5%c  #  2 5+ci #  2 5.c  # 2 53cnjihovo #  2 5_c  # 2 5h ciskustveno #  2 5c  # 2 5cpodruje #  2 5c  # 2 5cjest #  2 5c - - -  # 2 5 cdjelovanje- - -  #  2 5Kc. #  2 5Oc c- -' c-  -  '' - @ !a9\-   #  2 G^c  c-  -  ''- - -  - @ !aK\-  - - -  # 2 YcHannah  #  2 Yc  # 2 Y%cArendt,  #  2 YSc - - -  # 2 YYcto #  2 Ync  # 2 Yrcje #  2 Y~c  # 2 Ycsloboda?---  2 Yc c- -' c-  -  ''- - -   2 l^c  ---  2 ^cU   2 kc  2 qcsuvremen    2 coj   2 c  2  cfilozofijsk   2 $coj   2 3c  2 6 ci teorijsk   2 {coj   2 c  2  cprodukcij    2 ci  2 c  42 cu Italiji, jedan je termin       @"Arial- - - - - - ---- - - ---  2 ^cnajreferentnij      2 ci. - - - c- - - 2 1'---  2 c  ^2 7cUsto je i najdubokoseniji. Naravno, radi se o terminu             --------- v2 ^Gcbiopolitike. Prije svega, isti je stekao globalnu relevantnost preko                    - - - cC2 ^( 2  '- - -   2 c @Times New Roman---- @ !^- @Times New Roman---@Times New Roman------------@"Arial---@"Arial--- ---c--- 2 ^1'---  2 cc --- |2 fKcVidi cijeli niz tekstova o tomu u: Lorenzo Chiesa & Alberto Toscano (ur.),     --- /2 cThe Italian Difference.   ------ ;2 ^ cBetween Nihilism and Biopolitics    --- 2 c, re  2 0c- /2 4cpress, Melbourne 2009.    2 c  "System ;/gip--ccbbaa  ՜.+,D՜.+, hp|  J> fRazmatrajui suvremenu filozofijsku i teorijsku produkciju u Italiji, jedan je termin najreferentnijifRazmatrajui suvremenu filozofijsku i teorijsku produkciju u Italiji, jedan je termin najreferentniji NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSA>https://drive.google.com/open?id=0B5p96LLzCVBuZnhsMk9CTHZ1THM  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Ft@1TablenBWordDocument .SummaryInformation((iDocumentSummaryInformation8MsoDataStore*TEDTOIZ==2*Item 2PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q