Pregled bibliografske jedinice broj: 1233420
Povišena tjelesna temperatura: prvi simptom jedinstvenog sindroma ekscitiranog delirija u psihotičnog bolesnika–prikaz slučaja
Povišena tjelesna temperatura: prvi simptom jedinstvenog sindroma ekscitiranog delirija u psihotičnog bolesnika–prikaz slučaja // Medicina Fluminensis, 58 (2022), 3; 312-316 doi:10.21860/medflum2022_281005 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1233420 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povišena tjelesna temperatura: prvi simptom
jedinstvenog sindroma ekscitiranog delirija u
psihotičnog bolesnika–prikaz slučaja
(Fever: the first symptom of a unique excited
delirium syndrome in a psychotic patient – a case
report)
Autori
Marić, Annmari ; Rubeša, Gordana
Izvornik
Medicina Fluminensis (1847-6864) 58
(2022), 3;
312-316
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
antipsihotici, ekscitirani delirij, hipertermija, maligni neuroleptični sindrom, psihomotorna agitacija
(antipsychotic agents, delirium, hyperthermia, neuroleptic malignant syndrome, psychomotor agitation)
Sažetak
Cilj: Osvijestiti mogućnost postojanja ekscitirajućeg delirantnog sindroma u psihotičnog pacijenta s povišenom tjelesnom temperaturom. Prikaz slučaja: Pacijent u dobi od 32 godine prisilno je hospitaliziran pet puta u posljednjih 11 godina na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka. Unazad 14 godina u psihijatrijskom je tretmanu pod dijagnozom paranoidne shizofrenije, a ekscitirajući delirantni sindrom javio se tri godine od početka liječenja. U posljednje dvije prisilne hospitalizacije prezentirao se uz kliničku sliku psihotičnosti i poremećene svijesti (po opisu delirantnu), psihomotorne agitiranosti, nesuradljivosti, uz simptome autonomne hiperreaktivnosti (tahikardija, tahipneja, znojenje, povišenje krvnog tlaka) te zakočene muskulature. Osim toga, pacijent ima stalnu potrebu za razodijevanjem i izraženu privučenost ogledalima. Trećeg dana posljednje hospitalizacije razvila se povišena tjelesna temperatura koja se poklapa s primjenom veće doze antipsihotika. Najprije je postavljena sumnja na maligni neuroleptični sindrom i ukinuta je antipsihotična terapija, ali bez značajnijeg učinka na psihičko i tjelesno stanje. Dijagnostička obrada nije pokazala značajno povišenje razine kreatin fosfokinaza niti nalaz mioglobina u urinu. S obzirom na to, ponovno su primijenjeni antipsihotici u liječenju te postupno dolazi do poboljšanja i psihičkog i tjelesnog stanja bolesnika te se tada počinje sumnjati da se radi o jedinstvenom ekscitiranom delirantnom sindromu. Zaključak: Pojava vrućice u psihijatrijskih bolesnika dijagnostički je i terapijski izazovna. Rano razmatranje sindroma hipertermije povezanih s liječenjem od vitalne je važnosti. Dijagnostička dvojba između malignog neuroleptičkog sindroma i ekscitirajućeg delirantnog sindroma značajna je jer su uključeni različiti terapijski pristupi, a radi se o dvama potencijalno letalnim sindromima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus