Naslov
Današnje stanje i kontekstualizacija povijesnih vrijednosnih značajki Stadiona Maksimir / sugestije – perspektiva – potencijali u budućoj obnovi grada (znanstveno-stručna konferencija „Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa – pristup, problemi i perspektive“, HAZU)
(Present state and the contextualization of the historic features of the Maksimir Stadium / suggestions – perspectives – potentials in the future city reconstruction (Herald of the Croatian Academy of Sciences and Arts, contribution to the science-expert conference Post-earthquake reconstruction of the historic centre of Zagreb – approach, problems and perspectives))

Autori
Vukadin-Doronjga, Hela

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2021

Ključne riječi
Stadion Maksimir ; sportska arhitektura ; Vladimir Turina ; Branko Kincl ; Nikola Filipović
(Stadion Maksimir ; sports architecture ; Vladimir Turina ; Branko Kincl ; Nikola Filipović)

Sažetak
U priopćenju se izlaže geneza izgradnje stadiona Maksimir, valoriziraju se pojedine etape i arhitektonski dometi njegovih izvornih tribina (V. Turina i dr.) te nedovršeni proces obnove i dogradnje stadiona iz 2000-ih (B. Kincl, N. Filipović). Razmatraju se i posljedice potresnih oštećenja konstrukcije zbog koji se razmišlja i o rušenju stadiona te izgradnji novog na istoj ili zamjenskoj lokaciji. Studijska izložba Stadion Maksimir – sportska arhitektura Vladimira Turine (MGZ, 2020./2021.) počinje i završava (krug) s današnjim stanjem Stadiona Maksimir, a njezine teze – sinteze koje su rezultat dugogodišnjega znanstvenog istraživanja trebale bi biti polazište za svaku buduću diskusiju vezanu uza Stadion Maksimir. Zaključak je da se nakon strateške detaljne analize cjelovite dokumentacije (s urbanističko- arhitektonsko-konzervatorskog aspekta te imovinskopravnih pitanja zemljišta), postojećeg stanja, studija stanja konstrukcije i opsega investicije prilikom saniranja posljedica potresa u daljnjim radovima na revitalizaciji stadiona treba konzervirati izvorne tribine na zapadu i istoku koje su integralni dio cjeline kako bi se stadion u budućnosti sačuvao od daljnjih degradacija radi valorizacije izvornih kvaliteta vrijednoga kulturnog naslijeđa. Nemajući imperativan pristup, važno je istaknuti da bi kod stadiona koji je funkcionalan, u koji su uložena do sada velika financijska sredstva, i nema smisla rušiti ga, kada bi se djelomice išlo na radikalniji zahvat, bilo važno sačuvati segmente izvornog stanja (elemente konstrukcije). U kontekstu odnosa prema baštini – izvornim stadionima danas (odnos staro – novo), na izložbi su komparativno prezentirani i europski primjeri, a čini se da su najsugestivnija rješenja kada se ide na kvalitetnu rekonstrukciju – dogradnju, kada arhitektura, snažna u svojemu izrazu, sama djeluje, a ispod diše izvanvremensko tijelo – nasuprot scenografiji, naglašenoj ikoničnosti, kompozicijskom kloniranju tadašnjih i današnjih stadiona. Novi stadioni kao hightech strojevi usmjereni na perfekciju i fascinaciju izraza postavljaju nužno i pitanje jesu li građeni za vječnost. Dakako da nisu. Svjetska nogometna organizacija procjenjuje da će već za tridesetak godina biti zastarjele konfiguracije (T. Bešlić).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA