Pregled bibliografske jedinice broj: 1233202
Temperaturne prilike na području Velebita
Temperaturne prilike na području Velebita // Meteorološki izazovi 8 - Zbornik sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 56-56 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1233202 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Temperaturne prilike na području Velebita
(Temperature conditions in Velebit area)
Autori
Marinović, Ivana ; Cindrić Kalin, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Meteorološki izazovi 8 - Zbornik sažetaka
/ - , 2022, 56-56
Skup
Meteorološki izazovi 8: Zrak koji udišemo, zrak koji prognoziramo = Challenges in meteorology 8: The air we breathe, the air we forecast
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.04.2022. - 29.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
temperatura, godišnji hod, trend, rangovi, Velebit, ekstremi
(temperature ; annual cycles ; trends ; ranks ; Velebit ; extremes)
Sažetak
Velebit je najduža i četvrta najviša hrvatska planina. Svojim položajem razdvaja kontinentalni dio od priobalja čineći granicu između dviju klimatskih zona u kojima prevladavaju različiti temperaturni režimi. Kako bi se što bolje opisale prostorne razlike u klimatskim karakteristikama ovog područja, korišteni su podaci s tri meteorološke postaje smještene na različitim lokacijama - Senj, koja je na obali mora, Gospić koja je u središnjem dijelu Like te Zavižan koja se nalazi na planinskom vrhu koji čini granicu tih dviju zona. Klima nekog područja opisuje se prosječnim vrijednostima različitih klimatskih elemenata, njihovom varijabilnošću te ekstremima u dužem vremenskom razdoblju. U ovoj analizi naglasak je na temperaturi zraka. Za prikaz prosječnih temperaturnih prilika velebitskog područja korišteno je referentno 30-godišnje klimatološko razdoblje 1981.–2010., dok je za analizu parametara koji predstavljaju ekstremne situacije te procjenu trenda korišteno dulje razdoblje 1953.–2020. Analizirani su godišnji hodovi temperature zraka i karakterističnih dana s temperaturom ispod/iznad određenog praga (hladni, studeni i ledeni dani, topli i vrući dani te tople noći) te su izračunati pripadni trendovi, a njihova statistička značajnost je ocijenjena pomoću Mann-Kendalovog testa. Izračunati su i rangovi temperatura zraka te je napravljena procjena ekstrema dnevne temperature zraka. Rezultati pokazuju porast godišnje temperatura zraka na svim postajama, kao i porast broja toplih dana, dok broj hladnih dana ima negativan trend.
Izvorni jezik
Hrvatski
