Naslov
Prilagodba sortimenta vinove loze klimatskim promjenama u RH
(Adaptation of grapevine assortment to climate change in the Republic of Croatia)

Autori
Prša, Ivan ; Vučetić, Višnjica ; Cenbauer, Darko ; Brkić, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 55. hrvatskog i 15. međunarodnog simpozija agronoma / Mioč, Boro ; Širić, Ivan - Vodice : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 260-261

Skup
55. hrvatski i 15. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 16.02.2020. - 21.02.2020

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
klima, fenofaze, agroklimatski indeksi, vinova loza, sorta
(climate, phenophases, agro-climatic indices, grapevine, variety)

Sažetak
Vinova loza (Vitis vinifera L.) klimatski je osjetljiva kultura budući da na njen rast i razvoj znatno utječu atmosferski uvjeti. Klimatski uvjeti određuju je li neko područje prikladno za uzgoj vinove loze, odnosno u kojoj mjeri će neka sorta na određenom području iskazati svoj potencijal. Tip klime na nekom području određuje se mjerenjem i praćenjem meteoroloških elemenata tijekom duljeg razdoblja (barem 30 godina) te statističkom analizom učestalosti pojava, prosječnih vrijednosti, odstupanja od prosjeka i ekstremnih vrijednosti. Optimalni klimatski uvjeti za rast vinove loze ograničeni su zemljopisno, a uobičajeno se smatra da je najpogodnije područje za uzgoj između 30° i 50° paralele sjeverne i južne geografske širine. Za sve biljke postoji raspon temperature zraka pri kojima je njihov vegetativan razvoj moguć i takve se temperature nazivaju aktivne temperature. Porast prosječne temperature zraka dovodi do sve ranijih pojave fenoloških faza kod loze, te sve kraćih intervala između pojedinih fenofaza. Navedeno bi moglo utjecati na znatne promjene u izboru sorte, vinogradarskih položaja, ali i na promjene karakteristika budućih vina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, u Hrvatskoj je trenutno oko 18.000 ha zasađenih površina pod vinskim sortama, a prosječna starost nasada je preko 30 godina. Cilj ovoga rada je prikazati trendove fenoloških faza Plavca malog i Graševine, kao najzastupljeniju crnu odnosno najzastupljeniju bijelu sortu. U tu svrhu obrađeni su podaci s meteoroloških postaja Državnog hidrometeorološkog zavoda u Hvaru i Daruvaru, te su analizirani trendovi za višegodišnja razdoblja (1962.-2016. za Plavac mali ; 1961.-2018. za Graševinu). Izračunat je Huglinov (HI) agroklimatski indeks za dva 30-godišnja razdoblja (1961.-1990. i 1987.-2016.). Rezultati istraživanja ukazuju na sve raniji početak cvatnje i berbe te kasniji početak šare za obje sorte. Zbog porasta HI i do 200–300°C, već su primijećene neke promjene u sortimentu vinove loze. Takav trend porasta temperature zraka, odnosno HI, omogućio bi u budućnosti uzgajanje ranijih vinskih sorti u gorskoj Hrvatskoj (ispod 600 m nadmorske visine), te crnih vinskih sorti kasnije dobi dozrijevanja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Za pravovremeno utvrđivanje utjecaja klimatskih promjena na sortiment vinove loze te poduzimanja odgovarajućih mjera prilagodbe, nužno je poboljšanje sustava praćenja razvoja vinove loze i berbe grožđa te njihovo povezivanje s vremenskim uvjetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geofizika, Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Zbornik sažetaka je na hrvatskom i engleskom jeziku

POVEZANOST RADA