Naslov
Koncept slike u koceptualnoj umjetnosti. Kosuth, Martek, Wittgenstein, Mitchell
(The concept of image in conceptual art. Kosuth, Martek, Wittgenstein, Mitchell)

Autori
Purgar, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj

Urednik/ci
Ramljak Purgar, Mirela

Izdavač
Centar za vizualne studije (CVS)

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
167-182

ISBN
978-953-55420-6-3

Ključne riječi
konceptualna umjetnost, slika, iskaz, tautologija, metafora
(conceptual art, image, proposition, tautology, metaphor)

Sažetak
Koliko god to priželjkivao jedan od njezinih rodonačelnika, konceptualna umjetnost ne može biti svedena na iskaze činjenica, jer činjenice, kako nam je pokazao Wittgenstein, uvijek postoje kao korelacija različitih razina spoznaje. Premda u svome tekstu »Umjetnost nakon filozofije«o tome ne govori kao o neposrednoj inspiraciji, Joseph Kosuth je u seriji radova Jedan i tri... zapravo vizualizirao Wittgensteinov Tractatus Logico–Philosophicus. Paradoks je u tome što u Kosuthovom iskaznom načelu konceptualnu umjetnost valja razumjeti kao ikonoklastičku praksu, dakle kao niz jezičkih iskaza koji postoje bez metafora, kontrasta i različitih oblika međuovisnosti na kojima su pri svakoj slikovnoj operaciji inzistirali i Gottfried Boehm i W.J.T. Mitchell, a ne kao temeljno vizualno–slikovnu praksu. U svom alegorijsko–teorijskom diskursu »Odričem se metafore«, desetak godina nakon Kosutha, Vlado Martek nam je pokazao da iz jezika možda možemo izbaciti metaforu, ali iz konceptualne umjetnosti nipošto ne možemo izbaciti sliku jer se svaki iskaz, pogotovo umjetnički, kako je to ustvrdio američki filozof Gregory Currie, mora utjeloviti u nekom obliku spoznajnog iskustva. Stoga Kosuthov programatski ikonoklazam treba tumačiti ne kao umjetničku strategiju nego kao ideološko načelo koje u praksi pokazuje svoju teorijsku neodrživost. Vizualno bogatstvo i intersemiotička razgranatost podjednako Kosuthovih starijih i novijih radova svjedoče o tome da iskaz (proposition) nije za njega filozofsko načelo, kao kod Wittgensteina, nego formalizacija posve konkretne umjetničke prakse. Kada se Martek »odrekao« metafore, on se odrekao onoga bez čega bi poezija svejedno preživjela kao umjetnička vrsta ; nije pritom tvrdio da bi poezija mogla postojati bez bilo kakvog jezika. »Smrt« metafore Martek je vizualizirao na taj način što je na jednoj strani koristio pojmove koji su samo to što jesu i na drugoj dekontekstualizirao objekte koji su tim činom postali nešto drugo nego što inače jesu. Kosuthovi Neon Electrical Light English Glass Letters Violet Eight i Titled (Art as Idea as Idea) su mnogo više nego što bi njihov autor htio da budu. Razmatrati, dakle, koncept slike u konceptualnoj umjetnosti znači uočiti mjesta dodira slikovnog i verbalnog, materijalnog i pojmovnog. Ako su svi mediji miješani mediji, kako tvrdi Mitchell, onda i svi (umjetnički) iskazi mogu biti samo miješani iskazi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA