Pregled bibliografske jedinice broj: 1230813
Klastični sedimenti i sub-recentna mikrofauna s dna jame Njemice (Biokovo, Hrvatska)
Klastični sedimenti i sub-recentna mikrofauna s dna jame Njemice (Biokovo, Hrvatska) // Skup speleologa Hrvatske 2022. - zbornik sažetaka / Kuharić, N. ; Motočić, K. ; Paar, D. (ur.).
Samobor: Breganja ; Speleološko društvo Samobor, 2022. str. 44-45 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1230813 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klastični sedimenti i sub-recentna mikrofauna s dna
jame Njemice (Biokovo, Hrvatska)
(Clastic sediments and sub-recent microfauna at the
bottom of the Njemica cave (Biokovo, Croatia))
Autori
Kurečić, Tomislav ; Hajek-Tadesse, Valentina ; Wacha, Lara ; Horvat, Marija ; Trinajstić, Nina ; Mišur, Ivan ; Visković, Paško ; Šarc, Filip ; Jalžić, Branko ; Belak, Filip ; Rossi, Nicola ; Rubić, Darko ; Radanović, Matej ; Zrna, Zoran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Skup speleologa Hrvatske 2022. - zbornik sažetaka
/ Kuharić, N. ; Motočić, K. ; Paar, D. - Samobor : Breganja ; Speleološko društvo Samobor, 2022, 44-45
Skup
Skup speleologa Hrvatske 2022
Mjesto i datum
Samobor, Hrvatska, 04.11.2022. - 06.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Jama Njemica ; klastični sedimenti ; sub-recentna mikrofauna
(Cave Njemica ; clastic sedimets ; sub-recent microfauna)
Sažetak
Smještena na visokom okršenom platou Biokova, jama Njemica je trenutno peta najdublja jama Republike Hrvatske (-934 m), morfologije tipične za duboke jame visokog Dinarskog krša. Razvijena je u slijedu mezozojskih karbonatnih naslaga. Na dnu jame nalazi se sifonsko jezero koje je trenutno u fokusu speleoloških istraživanja zbog velikog potencijala za daljnje napredovanje u dubinu. Hidrološki režim sifona nije poznat, no postoji mogućnost veze sa saturiranom zonom dubokog krškog vodonosnika. Tijekom studenog 2021. godine u okviru speleoronilačke akcije, provedena su sedimentološka istraživanja. U blizini sifona, na suhom dnu zabilježene su neporemećene nevezane klastične naslage, debljine do 10 cm. Sediment je opisan in situ, fotodokumentiran i uzorkovan. Na uzorcima su napravljene sedimentološko-mineraloške analize s ciljem određivanja porijekla siliciklastičnog detritusa i interpretacije taložnih okoliša (granulometrijska analiza, modalna analiza teške i lake mineralne frakcije). Mineralni sastav ukazao je na alohtono porijeklo detritusa, pri čemu je otkriven zanimljiv mineraloški fenomen koji se može povezati s vulkanskim utjecajem (euhedralna zrna augita i nealterirani sanidini). Takav sastav ukazuje na pretaloživanje pleistocensko-holocenskih naslaga Biokova (smeđa tla i koluvijalni sediment), te naslaga okolnog područja u kojima je arhiviran utjecaj kvartarne vulkanske aktivnosti iz šire Jadranske regije. Taloženje se odvijalo u saturiranom i mirnom vodenom okolišu, obaranjem čestica iz suspenzije. Laminirane klastične naslage mogle su nastati tijekom preplavljivanja sadašnjeg dna jame što otvara nova pitanja o mogućoj dinamici sifona i fluktuirajućoj razini vode. Neočekivano, u uzorcima su pronađene ljušturice ostrakoda, spikule spužvi, gastropod i foraminifere. Najbrojnija i najzanimljivija je sub-recentna ostrakodna zajednica. Nađeni ostrakodi nemaju očuvane mekane dijelove, a vidljiv je i razvoj kristala kalcita unutar nekoliko ljušturica. Ostrakodi su nađeni u laminiranim sedimentima bez naznaka pretaloživanja, a korelativni su sa živućim endemskim vrstama na širem prostoru Dinarskog krša (Pseudocypridopsis sywulai i Phreatocandona cf. motasi). Rezultati ukazuju na važnost znanstvenog pristupa čak i malim pojavama klastičnih sedimenata u speleološkim objektima koje predstavljaju vrijedan arhiv procesa i događaja u krškim terenima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski geološki institut
Profili:
Tomislav Kurečić
(autor)
Nina Trinajstić
(autor)
Lara Wacha
(autor)
Valentina Hajek-Tadesse
(autor)
Branko Jalžić
(autor)
Nicola Rossi
(autor)
Marija Horvat
(autor)
Ivan Mišur
(autor)