Naslov
Fizikalno-kemijska i senzorska svojstva meda od divlje trešnje (Prunus avium l.)

Autori
Prđun, Saša ; Svečnjak, Lidija ; Bubalo, Dragan ; Flanjak, Ivana ; Primorac, Ljiljana ; Bilić Rajs, Blanka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka i radova sa sedmog kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima - s međunarodnim učešćem - PČELARSTVO I PČELINJI PROIZVODI Book of abstracts and full papers from seventh congress of beekeeping and bee products - with international participation - BEEKEEPING AND BEE PRODUCTS / Jašić, Midhat ; Šubarić, Drago ; Flanjak, Ivana - Sarajevo : Udruženje za nutricionizam i dijetetiku 'Hranom do zdravlja' Tuzla ; Prehrambeno tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 83-84

Skup
7. kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 12.11.2022. - 13.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
med ; divlja trešnja ; fizikalno-kemijska svojstva ; senzorski profil
(honey ; wild cherry ; physicochemical properties ; sensory profile)

Sažetak
Divlja trešnja (Prunus avium L.) listopadno je stablo iz porodice Rosaceae. Rasprostranjena je po brdskim bjelogoričnim šumama na području Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike. Cvjeta krajem ožujka ili početkom travnja, a u povoljnim vremenskim uvjetima izlučuje značajne količine nektara. Cilj je ovoga rada bio odrediti fizikalno-kemijska i senzorska svojstava meda od divlje trešnje s područja Hrvatske. Istraživanje je provedeno na pet uzoraka prikupljenih u travnju 2022. godine, a njihova je uniflornost potvrđena melisopalinološkom i senzorskom analizom. Provedene su sljedeće fizikalno-kemijske analize: utvrđivanje udjela vode, električne provodnosti, udjela hidroksimetilfurfurala (HMF), sastava šećera i boje. . Udio vode kretao se od 17, 4 do 18, 0 %, dok je električna provodnost imala raspon od 0, 72 do 0, 96 mS/cm s prosječnom vrijednosti od 0, 84 mS/cm. Električna provodnost je fizikalno-kemijski parametar koji je u korelaciji s botaničkim podrijetlom meda i koristi se za identifikaciju meda u kombinaciji s melisopalinološkom analizom. Na osnovu dobivenih rezultata vidljivo je da med od divlje trešnje ima višu prosječnu električnu provodnost od 0, 80 mS/cm što je prema međunarodnim standardima granica razlučivanja između nektarnog meda i meda medljikovca. Stoga se med od divlje trešnje može svrstati u grupu nektarnih vrsta meda koje imaju prirodno višu električnu provodnost, kao što su med od lipe i kestena. U analiziranim uzorcima udio HMF-a se kretao od 0, 00 do 0, 60 mg/kg s prosječnom vrijednosti od 0, 18 mg/kg. Udio fruktoze prosječno je iznosio 37, 05 %, a glukoze 27, 94 %, dok je njihov omjer bio 1, 33. Na osnovu boje med od divlje trešnje pripada skupini svjetlijih vrsta meda (svjetlo jantarna) s prosječno 56, 7 mm Pfunda (49, 0 mm - 61, 0 mm). Prema senzorskom profilu ovu vrstu meda karakterizira postojan miris i aroma (topla nota, po drvu i marcipanu) sa srednje izraženom slatkoćom i slabo izraženom kiselošću. Kristalizacija je brza s pojavom kristala umjerene veličine. Ovo preliminarno istraživanje prikazuje vrijednosti odabranih fizikalno-kemijskih svojstava, kao i karakterističan senzorski profil meda od divlje trešnje. Međutim potrebna su daljnja istraživanja na većem broju uzoraka koristeći suvremene analitičke metode kako bi se dobio potpuni fizikalno-kemijski profil ove raritetne vrste meda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA