Naslov
Problematično i zdravo intenzivno igranje videoigara: kvalitativno istraživanje na adolescentima
(Problematic and healthy video gaming: qualitative study on adolescents)

Autori
Razum, Josip ; Huić, Aleksandra ; Glavak Tkalić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Dani psihologije u Zadru / Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea - Zadar, 2022, 20-20

Skup
23. dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.06.2022. - 28.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
problematično igranje videoigara, intenzivno igranje videoigara, zdravo igranje videoigara, kvalitativno istraživanje, adolescenti
(problematic video gaming, healthy video gaming, intensive video gaming, qualitative, adolescents)

Sažetak
Dosadašnja istraživanja pokazuju da je među igračima videoigara znatno veći broj onih koji ne doživljavaju štetne posljedice ako provedu puno vremena igrajući videoigre. Ipak, neki igrači doživljavaju neke negativne posljedice intenzivnog igranja. Cilj ovog istraživanja bio je proučiti iskustva adolescentskih igrača koji videoigre igraju intenzivno, odnosno istražiti kako oni uklapaju videoigre u svoj život i što ih motivira. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranih intervjua u siječnju 2021. i u njemu je sudjelovalo 37 učenika srednjih škola (35 mladića i 2 djevojke) u dobi od 15 do 18 godina. Sudionici su bili intenzivni igrači videoigara te su u prosjeku igrali 23.8 sati tjedno. Podaci su analizirani metodom tematske analize. Rezultati ukazuju na to da većina intervjuiranih adolescenata uspijeva integrirati videoigre u svoj život, pri čemu su prioriteti školske obaveze i spavanje. Ističu se i pozitivni učinci poput učenja engleskog jezika i poticanja karijernih i drugih interesa. Veoma važan čimbenik je druženje s drugim igračima, koje se posebno isticalo u doba COVID-19 te dodatno može biti korisno za igrače koji imaju slabije socijalne vještine. Nekoliko igrača opisalo je svoja iskustva problematičnog igranja videoigara. Navode kombinaciju uzroka, poput manjka kontrole nad igranjem videoigara u mlađoj dobi, manjka socijalnih vještina, snažne i neprilagođene kompetitivnosti te situacijskih faktora kao što su to teške životne situacije (npr. razvod roditelja, preseljenje u drugu državu i veći grad). Ipak, igrači navode kako su sami i uz pomoć roditelja i braće i sestara uspjeli prepoznati da imaju problem s igranjem videoigara te su uspjeli smanjiti broj sati igranja ili jednostavno bolje integrirati videoigre u svoj život. Rezultati ukazuju na to da problematično igranje videoigara može biti prolazno i kako neki adolescenti mogu sami promijeniti i prilagoditi vlastito ponašanje. Ipak, važno je prepoznati problem na vrijeme. Također se pokazalo da prilagođeniji adolescenti osim videoigara imaju i druge aktivnosti u slobodno vrijeme koje su sami odabrali, a u kojima zadovoljavaju osnovne psihološke potrebe, što je bitan sastojak smislenog i ispunjenog života (Ryan i Deci, 2017).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA