Pregled bibliografske jedinice broj: 1230389
Teorija argumentacije: između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa.
Teorija argumentacije: između pragmadijalektike i epistemoloških pristupa.. Split: Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2022 (monografija)
CROSBI ID: 1230389 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Teorija argumentacije: između pragmadijalektike i
epistemoloških pristupa.
(Argumentation theory: between pragmadialectics and
epistemological approaches)
Autori
Gabriela Bašić Hanžek
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2022
Stranica
168
ISBN
978-953-352-086-5
Ključne riječi
teorija argumentacije ; pragmadijalektika ; epistemološke teorije argumentacije ; milosrdno tumačenje ; kritičko mišljenje ; neformalna logika
(argumentation theory ; pragmadialectics ; epistemological theories of argumentation ; charitable interpretation ; critical thinking ; informal logic)
Sažetak
U raspravi između pragmadijalektike i epistemološkoga pristupa argumentaciji zastupaju se standardni prigovori pragmadijalektici u onoj mjeri u kojoj njezina filozofska komponenta zapravo oblikuje preostale komponente programa (teorijsku, analitičku, empirijsku i praktičnu komponentu). Specifično, u mjeri u kojoj se taj utjecaj osjeti u definiciji (dobrog) argumenta i teoriji pogreški u argumentaciji. U odnosu na oštro tumačenje i kritiku, pragmadijalektiku se unutar milosrdnijega tumačenja opisuje kao tek djelomično razmotrenu i artikuliranu filozofsku raspravu o središnjim pojmovima racionalnosti, razloga, opravdanja, odnosno ponajprije epistemoloških i logičkih problema koji svojim dosegom i složenošću uvelike nadilaze ambicije teorije argumentacije kako su je pokušali osmisliti Van Eemeren i Grootendorst. Kao odlučujuće se u raspravi između pragmadijalektičara i epistemoloških teoretičara postavlja ispunjenje konjunktivnog uvjeta: utemeljenje pozitivne teorije dobrog argumenta u srodnim filozofskim disciplinama (logici i epistemologiji) te cjelovitost i sustavnost teorije pogreški. Epistemološkome se pristupu daje prednost zbog bolje pozitivne teorije argumenta, no tretira i kao još uvijek nezadovoljavajući za autore prvenstveno zainteresirane za pogreške u argumentaciji. Dodatno, opisuje se status teorije argumentacije kao prije svega vrijednoga pedagoškog programa sa sadržajem određenih tema i problema od kojih se barem nekima na sofisticiranoj razini bave logika i epistemologija – ili barem iz toga pravca možemo očekivati njihovo rješenje – a ne zasebna teorija. Pri tome se inzistira na tome da status programa i atribut 'pedagoški' ne smije biti shvaćen pejorativno sa strane logike i epistemologije, ali ni olako, sa strane neformalnih teoretičara argumentacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofija, Interdisciplinarne humanističke znanosti
Napomena
Razrada doktorske disertacije.
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-human-18-239 - Metametafizika (Berčić, Boran, NadSve - UNIRI Sredstva potpore znanstvenim istraživanjima) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Gabriela Bašić Hanžek
(autor)