Pregled bibliografske jedinice broj: 1229379
Štitimo li dovoljno Jadransko more?
Štitimo li dovoljno Jadransko more? // Knjiga sažetaka Simpozij KLIMATSKE PROMJENE I OKOLIŠNE BUDUĆNOSTI OTOKA / Perinić Lewis, Ana ; Blagaić Bergman, Marina (ur.).
Vis, 2022. str. 30-30 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1229379 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Štitimo li dovoljno Jadransko more?
(Are we protecting the Adriatic Sea enough?)
Autori
Kružić, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka Simpozij KLIMATSKE PROMJENE I OKOLIŠNE BUDUĆNOSTI OTOKA
/ Perinić Lewis, Ana ; Blagaić Bergman, Marina - Vis, 2022, 30-30
ISBN
978-953-8089-90-9
Skup
10. Anatomija otoka - Klimatske promjene i okolišne budućnosti otoka
Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 26.09.2022. - 28.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Jadransko more, zaštita
(Adriatic Sea, protection)
Sažetak
Prema grubim procjenama, u Jadranskom je moru do sada utvrđeno oko 7000 biljnih i životinjskih vrsta. S obzirom na velik broj endema u Jadranu (samo u flori ih je 12 % od ukupnog broja pronađenih vrsta), Jadransko more se izdvaja kao posebna biogeografska cjelina Sredozemlja. Nažalost, biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija, kako onečišćenjem gradskim i industrijskim otpadnim vodama, tako i neracionalnim iskorištavanjem mora. Antropogeni utjecaji su opasnost za životne zajednice u plićim obalnim područjima. U zaštićenim područjima živi svijet i njegova raznolikost nešto je manje ugrožena nego na drugim područjima. Međutim, globalno zatopljenje i anomalije u temperaturama mora ne zaobilaze zaštićena područja. U posljednjih dvadesetak godina, u ljetno doba, događaju se masovna uginuća sesilnih vrsta u Sredozemnom moru zbog utjecaja povećane temperature mora (pozitivne temperaturne anomalije) sve do 50 metara dubine. Novija istraživanja ukazuju na povećanje prosječne temperature mora i klimatsku varijabilnost, uključujući sadašnje i buduće ekstremne događaje poput iznenadnih valova povišene temperature zraka i mora. Nedavna istraživanja također pokazuju alarmantno stanje podmorja vezano za pojavu i praćenje invazivnih vrsta u zaštićenim područjima. Ovdje se prije svega misli na invazivne alge Caulerpa cylindracea, C. taxifolia i Womersleyella setacea te ribu Sparisoma cretense u podmorju zaštićenih područja (PP Telašćica, NP Kornati i NP Mljet). Direktan ili kombinirani učinak ovih negativnih utjecaja ima ozbiljne posljedice na zaštitu podmorja Jadrana, prije svega na biocenozu infralitoralnih alga i koraligensku biocenozu. Ove dvije biocenoze nazivamo i “vruće točke” (hot spots) biološke raznolikost u Sredozemnom moru. Zbog toga je važno štititi Jadransko more kako bi se očuvala bioraznolikost. Štitimo li mi Jadran dovoljno?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
EK-EFRR-KK.05.1.1.02.0006 - Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša (Klima-4HR) (Herceg Bulić, Ivana; Orlić, Sandi, EK - KK.05.1.1.02) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Petar Kružić
(autor)