Naslov
Stilističko čitanje suvremene hrvatske drame - od dramskoga do kazališnog teksta
(Stylistic reading of contemporary Croatian drama - from dramatic to theatrical text)

Autori
Bionda, Gabrijela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.10

Godina
2022

Stranica
320

Mentor
Bagić, Krešimir

Ključne riječi
dramski tekst ; kazališni tekst ; suvremena hrvatska drama ; deikse ; gledište ; multimodalna analiza ; pragmastilistika ; kognitivna stilistika
(dramatic text ; theatrical text ; contemporary Croatian drama ; deixis ; point of view ; multimodal analysis ; pragmastylistics ; cognitive stylistics)

Sažetak
Dramskome i kazališnom tekstu u radu pristupit će se iz stilističke i multimodalno-stilističke vizure. U središte zanimanja postavit će se dijalektički odnos dramskoga i kazališnog teksta. Na dramski se tekst neće gledati kao na književni predložak koji određuje izvedbu. (Multimodalna) stilistička analiza drame treba obuhvatiti interpretaciju na razini iskaza pa će se stilogenim smatrati odstupanja od Griceovih maksima ili strategija uljudnosti. Naglašavajući komunikacijski aspekt drame, moguće je i dramski i kazališni tekst promotriti u kontekstu multimodalnosti. Posebna će pozornost biti posvećena preključivačima i deiksama kao kategorijama onkraj jezika koje su zajedničke i dramskome i kazališnom tekstu. Preključivači će omogućiti pojavu višerazinske komunikacije u dramskome tekstu bez potrebe da se uključuju već poznati elementi epiziranja ili posredujućega komunikacijskog sustava. Analiza će također obuhvatiti pojavu različitih modusa kojima je moguće ostvariti nejasnost gledišta. Korpus čine četiri dramska teksta Prizori s jabukom Ivane Sajko, Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, Ono što nedostaje Tomislava Zajeca i Radnice u gladovanju Gorana Ferčeca te audio- vizualni zapisi istoimenih izvedbi. Odabrane će se drame kontekstualizirati u suvremenu hrvatsku dramsku proizvodnju. Multimodalna će analiza navedenih drama, uz pomoć većinom pragmastilističke i kognitivnostilističke aparature, usmjeriti interpretacije na istraživanje tema ili odrednica poput traume i apatije, svođenja komunikacije na fatičku i konativnu funkciju te uključivanje novih medija u jezičnu ili tematsku razinu. Stilističko će čitanje tako i u dramskome i u kazališnom tekstu biti suočeno s pojavom različitih modusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA