Naslov
Epidemiologija arterijske hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj (EH-UH 2)
(Epidemiology of arterial hypertension and salt intake in Croatia (EH-UH 2))

Autori
Jelaković, Bojan ; Bajer, Vesna ; Banadinović, Maja ; Bilajac, Lovorka ; Capak, Krunoslav ; Ćatić Ćuti, Edina ; Džakula, Aleksandar ; Gellineo, Lana ; Ivančić, Ante ; Jelaković, Ana ; Knežević, Tamara ; Krtalić, Branimir ; Lazić, Goran ; Leko, Ninoslav ; Marinović Glavić, Mihaela ; Miličić, Borna ; Rakić, Davorka ; Sarić, Marijana ; Stupin, Ana ; Stupin, Marko ; Vasiljev Marchesi, Vanja ; Stevanović, Ranko

Izvornik
Medix : specijalizirani medicinski dvomjesečnik (1331-3002) 24 (2018), 133/134; 117-127

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, stručni

Ključne riječi
arterijski tlak, arterijska hipertenzija, kardiovaskularni rizik, prevencija, liječenje, kontrola
(arterial pressure, arterial hypertension, cardiovascular risk, prevetion, treatment, control)

Sažetak
Arterijska hipertenzija (AH) vodeći je uzrok pobola i smrti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Prema podacima EH-UH 1 istraživanja, koje je završeno prije 15 godina, prevalencija AH- a iznosila je 37%, uz vrlo lošu kontrolu liječenja - oko 20%. Jedan od glavnih razloga velike prevalencije i loše kontrole je prekomjeran unos kuhinjske soli koji prema rezultatima istraživanja u Hrvatskoj iznosi više od 11 grama dnevno. Podaci su bili temelj za izradu Strateškoga plana Vlade RH za smanjivanje unosa kuhinjske soli. Cilj projekta je: 1) na temelju podataka iz arhive prethodno provedenog istraživanja (EH-UH1) pozvati na kontrolni pregled sve ispitanike, pratiti klinički tijek bolesti i njen ishod ovisno o ulaznim pokazateljima ; 2) na način kako je rađeno i u EH- UH1, u EH-UH2 randomizirati novi uzorak opće populacije u Hrvatskoj, koristiti isti upitnik i način pregleda, mjerenja arterijskoga tlaka (AT) i određivanja pridruženih čimbenika rizika te odrediti prevalenciju, svjesnost, liječenje i kontrolu hipertoničara kao i dinamiku kretanja hipertenzije u Hrvatskoj tijekom 10 godina ; 3) u obje skupine ispitanika (post - EH- UH 1 i tijekom EH-UH 2) odrediti unos kuhinjske soli mjerenjem 24-satne natriurije ; 4) u istom uzorku urina odrediti količinu joda s ciljem utvrđivanja neškodljivosti smanjivanja unosa kuhinjske soli. Rezultati će omogućiti utvrđivanje najznačajnijih čimbenika za razvoj AH-a i njihove povezanosti s kliničkim ishodima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA