Naslov
Mjesto požeških pisaca u pregledu povijesti hrvatske književnosti akademika Dubravka Jelčića
(The place of Požega authors in the review of the history of Croatian literature by academician Dubravko Jelčić)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Akademik Dubravko Jelčić / Jakšić, Milko ; Jakobović, Snježana - Požega : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 2022, 11-14

ISBN
978-953-347-484-7

Skup
Znanstveni skup - Akademik Dubravko Jelčić

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 28. - 29. 10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Dubravko Jelčić, požeški pisci, povijest hrvatske književnosti
(Dubravko Jelčić, Pozega's authors, the history of Croatian literature)

Sažetak
Povijest hrvatske književnosti akademika Dubravka Jelčića zauzima važno mjestu u novijim pregledima povijesti hrvatske književnosti. Iako se autor nastavlja na preglede povijesti hrvatske književnosti Mihovila Kombola i Antuna Barca, usklađuje ih s rezultatima najnovijih književnih istraživanja. Knjiga izlazi u dva izdanja (1997, 2004) gdje je drugo znatno prošireno. Podnaslov knjige zapravo odražava njezin sadržaj: Tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne što zapravo uključuje tisuću godina pisane povijesti hrvatskoga naroda i njegovo stvaralaštvo po književno- povijesnim razdobljima sve do postmoderne. U povijest hrvatske književnosti uključeni su i Požežani: isusovac Antun Kanižlić sa svojim književnim opusom u kojemu najviše pozornosti autor posvećuje baroknome spjevu Sveta Rožalija. Spominje i važne jezikoslovce 18. stoljeća među kojima i fra Grgu Ćevapovića koji izdaje Katančićev prijevod Biblije na hrvatski jezik. U 19. stoljeću opisuje lik i djelo Vjekoslava Babukića, koji odigrava važnu ulogu u procesu standardizacije hrvatskoga jezika, naglašavajući važnost njegove meke plemenite štokavštine koja ga je i učinila jednim od najvažnijih Gajevih suradnika. U razdoblju predrealizma ističe važnost Požežanina Miroslava Kraljevića, autora prvoga hrvatskoga romana Požeški đak, franjevca Kaje Agjića koji piše zabavno-počne feljtone, Vilima Korajca, autora humorističnih spisa, Aleksandra Tomića, pripovjedača i prevoditelja te brata Josipa Eugena Tomića čijem liku i djelu daje posebno mjesto naglašavajući važnost njegovih povijesnih romana, ali i zadaće koja mu je povjerena da dovrši Šenoin roman Kletvu. Posebno mjesto u povijesti hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća pripada putopiscu Matku Peiću, a uz njega autor navodi i pisca za mladež Branka Hribara. Zanimljivo je kako spominje i pjesnike zavičajnih pejzaža među kojima Željka Muljevića, Blaženku Maras Čulinu, Matu Nosića, Lanu Derkač, Nadu Prkačin te Branka Živkovića. Konačno, može se reći kako se u Povijesti hrvatske književnosti Dubravka Jelčića ogleda jedna cijela plejada književnika i jezikoslovaca koji su za Požegu i Požeštinu vezni svojim rođenjem ili životom, a ona se ogleda i u njihovim djelima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA