Naslov
PAPA TEST U DIJAGNOSTICI ENDOMETRALNOG KARCINOMA
(PAP SMEAR IN THE DIAGNOSIS OF ENDOMETRIAL CARCINOMA)

Autori
Rajhvan, Sanda ; Barišić, Ana ; Zagorac, Irena ; Ivana Prvulović, Ivana ; Miličić Valerija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 6. Hrvatski kongres kliničke citologije s međunarodnim sudjelovanjem / Vrdoljak-Mozetič, Danijela ; Batinić, Drago ; Harabajsa, Suzana - Zagreb : Spektar putovanja, 2021, 91-91

Skup
6. Hrvatski kongres kliničke citologije s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Online, 13.05.2021. - 15.05.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
endometralni karcinom, papa test, VCE razmaz
(endometral carcinoma, PAP smear, VCE smear)

Sažetak
CILJ: Za razliku od cervikalnoga karcinoma, čija je pojavnost značajno pala implementacijom oportunističkog ili organiziranog probira, za endometralni karcinom, unatoč tome što se radi o najčešćoj malignoj bolesti ženskog genitalnog trakta, ne postoji ekonomski opravdan skrining test. Uz svoju osnovnu namjenu Papa testom se dijagnosticira i prisustvo endometralnih stanica, ali više je studija dokazalo njegovu nisku osjetljivost u detekciji endometralnih karcinoma. Nakon implementacije Bethesda klasifikacije TBS 2001 istraživanja su pokazala da je evidentiranje prisustva endometralnih stanica urednog morfološkog izgleda dovelo do povećanja broja pretraga endometrija. Tragom težnji za uvođenje HPV testa u primarni probir cervikalnog karcinoma nameće se pitanje hoće li isto dovesti do kasnijeg otkrivanja endometralnog karcinoma u dijela pacijentica, odnosno postoji opetovana potreba za ukazivanjem na vrijednost papa testa u dijagnostici endometralnog karcinoma. METODE: Retrospektivnom studijom obuhvaćene su ispitanice koje su na Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju Kliničkoga bolničkoga centra Zagreb i Kliničkom zavodu za patologiju i sudsku medicinu Kliničkoga bolničkoga centra Osijek tijekom 2017. i 2018. godine imale histerektomiju i/ili frakcioniranu kiretažu endometrija s patohistološkom dijagnozom karcinoma endometrija, a da je prije istog izvršen citološki pregled VCE razmaza u navedenim centrima. Citološke dijagnoze podijeljene su u četiri kategorije: benigni nalazi, benigni nalazi s nalazom endometralnih stanica, lezija na cerviksu i nalaz koji ukazuje na patologiju endometrija (atipične glandularne stanice, adenokarcinom). REZULTATI: Papa test je otkrio 57, 8 odnosno 38, 7 % endometralnih karcinoma (KBC Zagreb / KBC Osijek), a kad uvažimo i nalaz endometralnih stanica kao patološki, 60 odnosno 54, 8 % u oba centra. Sposobnost citologije da otkrije malignom endometrija najveća je kod viših gradusa endometrioidnog karcinoma i ostalih histoloških tipova (57 % pozitivnih citoloških nalaza kod gradusa I, 69, 2% gradus II i 55 % gradus III i drugi histološki tipovi u KBC Zagreb, odnosno 60, 33, 3 i 77, 8 % kod gradusa I, II, i III i ostalih histoloških tipova u KBC Osijek). Kod bolesti proširene na cerviks citološki je otkriveno 85, 7 % endometralnih karcinoma u oba centra. Udio citološki otkrivenih endometralnih karcinoma iznosio je 72% u KBC Zagreb 66, 6 % u KBC Osijek ZAKLJUČAK: Obzirom da je pregledom VCE razmaza moguće ukazati na više od 50 % karcinoma endometrija vođenje HPV testiranja kao primarnog probira na karcinom cerviksa nepovoljno će utjecati na dijagnostiku endometralnog karcinoma

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA