Naslov
UTJECAJ PRIMJERENOSTI PAPA TESTA NA CITOLOŠKO PRAĆENJE

Autori
Barišić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Memorijalni simpozij „Jasna Ivić“ / Barišić, Ana - Zagreb : Ars kopija d.o.o., 2019, 7-8

Skup
Memorijalni simpozij „Jasna Ivić

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Papa test, primjerenost uzorka, praćenje
(Pap test, spicemen adequacy, follow up)

Sažetak
Uvod: Ocjena primjerenosti uzorka uvedena je u klasifikaciju “The Bethesda system” 1998. godine i zadržana je u svim slijedećim modifikacijama ove i Zagrebačkih klasifikacija PAPA test obrasca. U „Zagrebačkom“ obrascu nalaza PAPA testa citolog ovisno o nalazu preporučuje daljnji postupak. Cilj: analiza primjerenosti PAPA testa u ambulantama primarne zdravstvene zaštite žena te preporučene citološke kontrole negativnih citoloških nalaza kao i promjene koje je donijelo uvođenje upute „kontrola za 12 mjeseci“ u obrascu „Zagreb 2016“. Materijali i metode: Učinjena je retrospektivna analiza nalaza PAPA testa iz bolničkog informatičkog sustava (BIS-a) iz 10 ginekoloških ambulanti primarne zaštite žena u periodu 1.1.2016. do 30.6.2019. godine. Nalazi su podijeljeni na nezadovoljavajuće, suboptimalne (zadovoljavajući, ali s napomenom o primjerenosti uzorka) i u potpunosti zadovoljavajuće. Analizirana je ocjena primjerenosti uzorka s obzirom na ambulantu u kojoj je uzet razmaz i s obzirom na liječnika citologa koji je analizirao uzorak. Također su analizirane preporučene citološke kontrole kod negativnih nalaza s obzirom na suboptimalne i optimalne uzorke, te prije i poslije uvođenja kontrole za 12 mjeseci u obrazac „Zagreb 2016“. Rezultati: Udio nezadovoljavajućih nalaza bilo je od 0, 07% do 1, 4% (prosječno 0, 4%), a razlog je najčešće bio oskudnost uzorka a zatim kontaminacija uzorka abnormalnim stanicama. Suboptimalnih uzoraka je bilo 29, 5% do 77, 5% (prosječno 44, 2%). Uzorci su ocijenjeni suboptimalnima najčešće zbog nedostatka endocervikalnih cilindričnih stanica (4% - 70%, prosjek 23, 8%) što je više od očekivanog prema literaturi, s dobrom usklađenosti procjene od različitih citologa. Udio suboptimalnih nalaza zbog otežavajućih uzroka (prekriven leukocitima, eritrocitima ili razvučen u više nivoa) je bio u rasponu od 1% do 34%, sa velikim varijacijama u ocjeni primjerenosti uzorka od različitih citologa. Suboptimalni slabo fiksirani ili očuvani uzorci nađeni su najčešće u dvije ambulante koje su uzorke na analizu slale suhom fiksacijom. Optimalnih uzoraka je bilo 21, 9% do 70, 4% (prosječno 55, 4%). Ubrzana citološka kontrola negativnih nalaza (iza terapije ili za 6 mjeseci) preporučena je ukupno u promatranom razdoblju kod 20-35% optimalnih te 38-64% suboptimalnih uzoraka. Uvođenjem kontrole za 12 mjeseci u citološki obrazac „Zagreb 2016“ češće kontrole (iza terapije i za 6 mjeseci) smanjene su, uspoređujući prvih 6 mjeseci 2016. i 2019. godine, sa 23-46% na 6-23% kod optimalnih uzoraka te sa 39-83% na 8-23% kod suboptimalnih uzoraka. Zaključci: Udio nezadovoljavajućih nalaza je manji od očekivanih prema literaturi, ali je udio uzoraka bez endocervikalnih cilindričnih stanica veći od očekivanog. U današnje doba ne bi se smjelo uzimati PAPA test bez endocervikalne četkice. Uvođenjem upute „kontrola za 12 mjeseci“ u citološki obrazac PAPA testa „Zagreb 2016“ značajno je smanjena preporuka češće kontrole (iza terapije i za 6 mjeseci) od strane citolog

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA