Pregled bibliografske jedinice broj: 1225547
O jednom piscu, godišnjici, sudbini (Antun Šoljan, 1932. – 1993.); osobne kritičke zabilješke
O jednom piscu, godišnjici, sudbini (Antun Šoljan, 1932. – 1993.); osobne kritičke zabilješke // Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost, LXXI (2022), 4; 111-120 (nije recenziran, komentar, stručni)
CROSBI ID: 1225547 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
O jednom piscu, godišnjici, sudbini (Antun Šoljan,
1932. – 1993.); osobne kritičke zabilješke
(About one writer, anniversary, fate (Antun Šoljan,
1932 – 1993); personal critical notes)
Autori
Bošković, Ivan
Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) LXXI
(2022), 4;
111-120
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, komentar, stručni
Ključne riječi
Šoljan, pisac, godišnjica, sudbina
(Šoljan, writer, aniversary, fate)
Sažetak
Često se spominje da je Šoljan baštinio sve književne vrste i poetike. Stamać mu tako, da podsjetimo, u zasluge upisuje "četiri romana, pet zbirki pripovijedaka/novela, tri knjige eseja/kritika/feljtona, trinaest drama odnosno radiodrama, sedam zbirki pjesama te prijevoda (s engleskog, njemačkog i ruskog jezika), sastavljenih antologija (američke, svjetske, engleske i hrvatske) poezije, hrestomatije 100 najvećih djela (novela, romana, bajki). U vremenu nesklonu umjetnosti po mjeri njegova moralnog i intelektualnog poštenja, snagom doprinosa i svestranošću djelovanja to ga izdvaja među suvremenicima, pa i atribucija 'Šoljanova doba', kao izraz i mjera nacionalne prepoznatljivosti i veličine, ima duboko književnopovijesno pokriće. Upravo zbog toga se ne mogu ne prisjetiti načina na koji su hrvatska kultura i njezina dalekovidnica popratili Šoljanovu smrt i posvjedočili kako riječ 'ljubomornih čuvara oporuke Marka Marulića' u igri dnevnih političkih svrstavanja ne znači gotovo ništa. Štoviše, kratka vijest o Šoljanovoj smrti, posve neprilična onome što je bio i što je predstavljao u hrvatskoj kulturi, pokazala je da je moć onih o kojima je kritički pisao i koje je razobličavao, nažalost, i veća i otpornija od njegovih zasluga. Iznenađenje je utoliko veće i poraznije ako se zna da je riječ o jednom od rijetkih baštinika hrvatskih slova koji je i svoju i kolektivnu/nacionalnu sudbinu podnosio ljudski, dostojanstveno. Možda je upravo to bilo razlogom osvete onih kojima je vlast mjera istine, a partijski blagoslov – dostojanstvo!
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Književnost
