Naslov
Kvaliteta života tijekom prolongirane stresne situacije u Hrvatskoj
(Quality of life during prolonged stressful situation in Croatia)

Autori
Peraica, Tina ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Tomašić, Lea ; Blažev, Mirta ; Kozarić-Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 8. hrvatski psihijatrijski kongres / - Zagreb : Hrvatski planinarski savez, 2022, 32-32

Skup
8. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem = 8th Croatian psychiatric congress with International participation

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.10.2022. - 19.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prolongirana stresna situacija, potres, COVID-19, kvaliteta života
(prolonged stressful situation, earthquake, COVID-19, quality of life)

Sažetak
UVOD: Pandemija bolesti COVID-19 imala je dosad nezabilježene učinke na naš svakodnevni život. Dosadašnja istraživanja o utjecaju pandemije COVID-19 na kvalitetu života stanovništva ukazuju na narušenu kvalitetu života posebno kod žena i starijih osoba. Tijekom prva tri vala pandemije Hrvatska je bila pogođena i sa dva velika potresa. CILJ RADA: Istražiti utjecaj sociodemografskih čimbenika te stresnog doživljaja na kvalitetu života tijekom prolongirane stresne situacije (pandemija COVID-19 i potresi). MATERIJALI I METODE: U periodu od 17.09.2021 do 17.10.2021. godine je provedeno online istraživanje u koje je uključeno 1.118 ispitanika (220 muškaraca i 898 žena). Korišteni su sociodemografski upitnik (dob, spol, obrazovanje, radni i bračni status, duljina radnog staža, roditeljstvo, broj djece, veličina mjesta stanovanja), Skala za procjenu učinka događaja (eng. Impact of Event Scale - IES) i Skala svjetske zdravstvene organizacije za procjenu kvalitete života (WHOQOL-BREF). REZULTATI: Sociodemografski čimbenici su se pokazali značajnima u procjeni zadovoljstva kvalitetom života tijekom prolongirane stresne situacije u Hrvatskoj. Viša dob, ženski spol, nezaposlenost i niža razina obrazovanja negativno utječu na procjenu zadovoljstva kvalitetom života. Zaposlene osobe, osobe s višim obrazovanjem, u braku i s djecom te oni koji žive u urbanim sredinama boljom procjenjuju svoju kvalitetu života. Viša samoprocjena doživljenog stresa tijekom prvog vala pandemije kao i potresa negativno je utjecala na procjenu zadovoljstva u svim područjima kvalitete života osim na zadovoljstvo socijalnim odnosima, dok je tijekom drugog i trećeg vala pandemije viša samoprocjena doživljenog stresa negativno utjecala na zadovoljstvo svim područjima kvalitete života. Viši rezultati na IES skali u svim područjima (intruzija, izbjegavanje i ukupni rezultat) su negativno utjecali na zadovoljstvo svim područjima kvalitete života tijekom prolongirane stresne situacije. ZAKLJUČAK: Pandemija i potresi su negativno utjecali na mentalno zdravlje i kvalitetu života građana Hrvatske. Potrebna je kontinuirana psihološka i psihijatrijska pomoć te podrška i to posebice najranjivijim skupinama (starije osobe, žene, samci, niže obrazovane i nezaposlene osobe, posebice u manjim sredinama).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija

POVEZANOST RADA