Pregled bibliografske jedinice broj: 1225127
Dijagnoza i čimbenici rizika periimplantatnih bolesti
Dijagnoza i čimbenici rizika periimplantatnih bolesti, 2021., diplomski rad, diplomski, Stomatološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1225127 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dijagnoza i čimbenici rizika periimplantatnih bolesti
(Diagnosis and risk factors for peri-implant diseases)
Autori
Đerke, Vedran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Stomatološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
21.09
Godina
2021
Stranica
34
Mentor
Plančak, Darije ; Musić, Larisa
Ključne riječi
klasifikacija ; parodontno zdravlje ; periimplantatni mukozitis ; periimplantitis ; dijagnostičke metode ; rizični čimbenici
(classification ; periodontal health ; periimplant mucositis ; periimplantitis ; diagnostic methods ; risk factors)
Sažetak
Implantološka terapija smatra se suvremenim i učinkovitim rješenjem prilikom nedostataka jednog ili više zuba. Sve češća upotreba implantata u svakodnevnoj praksi dovodi do određenoga postotka komplikacija, odnosno razvoja bolesti koje zahvaćaju sluznicu i/ili kost uz implantat. Klasifikacija periimplantatnih bolesti sve do 2017. godine nije bila jasno određena pa je često nastajao neporazum oko definiranja stupnja zavaćenosti i proširenosti bolesti tkiva oko implantata. Poznavanje obilježja zdrave sluznice i tkiva oko implantata kao i prepoznavanje znakova periimplantatnih bolesti pri redovnome posjetu pacijenta ključni su u pravovremenome liječenju i zadržavanju implantata u ustima pacijenta. Periimplantatne se bolesti djele na mukozitis i periimplantitis. Mukozitis je upalno stanje sluznice oko implantata, odnosno krvarenje, s gnojem ili bez njega, koje nastaje nakon nježnoga sondiranja. Periimplantitis je patološko stanje koje zahvaća tkiva oko implantata pri kojemu dolazi do upale periimplantatne mukoze uz radiološki gubitak potporne kosti. Dijagnostičke su metode koje se koriste tijekom pregleda pacijenta sljedeće: inspekcija, prisustvo purulentnoga sadržaja, krvarenje pri sondiranju (BOP), mjerenje dubine sondiranja (PPD), utvrđivanje radiološkoga gubitka kosti i stabilnost implantata. Da bi implantološka terapija pacijenata bila što uspješnija, nužno je pomoću anamneze i kliničkoga pregleda prikupiti detaljne informacije o pacijentima. Loša oralna higijena pacijenta, parodontitis u povijesti bolesti, neredovita terapija održavanja, pušenje, šećerna bolest, materijali i površina implantata koji će se koristiti u terapiji, dizajn protetskoga nadomjestka, širina i dužina keratinizirane sluznice, višak cementa nakon završne postave protetskoga rada, genetske predispozicije i okluzijsko preopterećenje jedni su od važnih podataka koje bi terapeut trebao prikupiti i uzeti u obzir pri odabiru pacijenta za implantološku terapiju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Dentalna medicina