Pregled bibliografske jedinice broj: 1224745
Potpunost izvješća i kvaliteta dokaza u kliničkim smjernicama
Potpunost izvješća i kvaliteta dokaza u kliničkim smjernicama, 2021., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Split
CROSBI ID: 1224745 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potpunost izvješća i kvaliteta dokaza u kliničkim
smjernicama
(Completeness of reporting and quality of evidence in
clinical practice guidelines)
Autori
Tokalić, Ružica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Split
Datum
26.07
Godina
2021
Stranica
198
Mentor
Marušić, Ana
Ključne riječi
Medicina utemeljena na dokazima, Smjernice za kliničku praksu, Pridržavanje smjernica, Hrvatska, Europa, Bayesov teorem
(Evidence based medicine, Evidence based practice, Practice guidelines, Guideline adherence, Bayes Theorem, Europe, Croatia)
Sažetak
Ciljevi: Istraživanja opisana u ovoj disertaciji imaju za cilj dati odgovore na pitanja o trenutnom stanju smjernica za kliničku praksu u Republici Hrvatskoj i Europi, o učinkovitosti alata, smjernica za izvještavanje, u procjeni kliničkih smjernica, te o učinkovitosti edukacije o pristupu procjeni dokaza koji stoje iza preporuka u kliničkim smjernicama. Metode: Dva istraživanja o smjernicama za kliničku praksu i smjernicama za izvještavanje bila su presječnog ustroja, na kohorti hrvatskih smjernica za kliničku praksu i odgovarajućih smjernica europskih profesionalnih društava. U istraživanju o različitim edukacijskim pristupima za podučavanje GRADE pristupa procjeni dokaza, korišten je randomizirani kontrolirani dizajn. Rezultati: Kliničke smjernice u Republici Hrvatskoj, kao i one u Europi, imale su nedostatne razine izvještavanja u nekim od ključnih dijelova smjernica, poglavito o prijenosu dokaza u kliničke preporuke. Smjernice za izvještavanje, RIGHT i AGREE Reporting dale su dosljedno slične rezultate kada se koriste za procjenu objavljenih kliničkih smjernica, a njihov sadržaj se tematski preklapao. Edukacija budućih korisnika smjernica o uporabi i razumijevanju koncepata GRADE pristupu procjene dokaza bila je učinkovita i uživo i putem mrežne edukacije. Ipak, pojedini elementi edukacije, poput procjene rizika pristranosti, imali su bolje rezultate pri edukaciji uživo. Zaključak: Pri izradi smjernica za kliničku praksu, autori bi trebali koristiti alate za izvještavanje, kako bi ostvarili napredak u transparentnosti i jasnoći smjernica. S obzirom na kraći format i veću sukladnost s objavljenim i trenutno korištenim smjernicama, RIGHT bi mogao biti prikladniji alat za korisnike kliničkih smjernica. Kako bi se poboljšala sinteza dokaza u smjernicama za kliničku praksu, edukacija o GRADE pristupu procjeni dokaza mogla bi biti jednako učinkovita uživo i putem mrežne edukacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split