Pregled bibliografske jedinice broj: 1224509
Povremena i stalna lotička staništa: koliko brzo se obnavljaju?
Povremena i stalna lotička staništa: koliko brzo se obnavljaju? // Zbornik sažetaka (Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem) / Caput Mihalić, K. ; Mičetić Stanković, V. ; Urlić, I. ; Mešić, A. ; Kružić, P. (ur.).
Zagreb, 2022. str. 213-214 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1224509 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povremena i stalna lotička staništa: koliko brzo se
obnavljaju?
(Intermittent vs. perennial lotic habitat: how fast
do they recover?)
Autori
Bućan, Denis ; Mičetić Stanković, Vlatka ; Miliša, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka (Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem)
/ Caput Mihalić, K. ; Mičetić Stanković, V. ; Urlić, I. ; Mešić, A. ; Kružić, P. - Zagreb, 2022, 213-214
Skup
14. Hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 12.10.2022. - 16.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
bentos ; dugoročno ; Hrvatska ; kratkoročno ; migracija ; naseljavanje
(benthos ; colonization ; Croatia ; flow intermittence ; long-term ; migration ; short-term)
Sažetak
Klimatske promjene negativno utječu na slatkovodne ekosustave uzrokujući isušivanje zbog porasta temperature zraka i promjene u količini padalina. Utjecaj tih promjena na živi svijet je u fokusu recentne limnologije gdje se zajednica bentičkih besralješnjaka, makrozoobentos, koristi kao pokazatelj uvjeta u staništu. Iako u procjeni oporavka negativno zahvaćenih područja dinamika ponovnog naseljavanja staništa makrozoobentosom ima ključnu ulogu, još uvijek je nedovoljno podataka o tom procesu. Stoga, glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi dinamiku i mehanizam naseljavanja makrozoobentosa obzirom na okolišne čimbenike. Proučavana su dva vodna tijela različita po tipologiji i antropogenom pritisku: prirodni stalni izvor i povremeni potok. Korištene su umjetne i prirodne podloge ; umjetne podloge postavljane su u isto vrijeme u području stalnog izvora, a na području povremenog potoka uzrokovani su prirodni supstrati. Velika brojnost ličinki Diptera, posebice Chironomidae, je pronađena u oba vodna tijela. Prema rezultatima, Ephemeroptera i Chironomidae u stalnom i Oligochaeta, Plecoptera i Chironomidae u povremenom potoku su pioniri naseljavanja. Ovo istraživanje značajno doprinosi novim spoznajama o procesu naseljavanja te budućoj konzervaciji i restauraciji potencijalno ugrožene slatkovodne faune i njenih staništa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Hrvatski prirodoslovni muzej
