Pregled bibliografske jedinice broj: 1223976
Feminizacija naziva zanimanja s nastavkom -eur kod internetskih korisnika u frankofonskim zemljama
Feminizacija naziva zanimanja s nastavkom -eur kod internetskih korisnika u frankofonskim zemljama // Jezično i izvanjezično u međudjelovanju / Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena (ur.).
Zagreb: Srednja Europa, 2022. str. 323-338
CROSBI ID: 1223976 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Feminizacija naziva zanimanja s nastavkom -eur kod
internetskih korisnika u frankofonskim zemljama
(Feminization of the names of profession ending in -
eur with Internet users in francophone countries)
Autori
Vodanović, Barbara ; Baran, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Jezično i izvanjezično u međudjelovanju
Urednik/ci
Matešić, Mihaela ; Nigoević, Magdalena
Izdavač
Srednja Europa
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
323-338
ISBN
978-953-8281-52-5
Ključne riječi
ženski rod, tvorba, nazivi zanimanje, francuski jezik
(feminine gender, morphology, names of professions, French)
Sažetak
Svrha istraživanja je utvrditi ponašanje prosječnih francuskih govornika pri tvorbi ženskog roda od imenica muškog roda na -eur koje označavaju prestižna zanimanja i dužnosti. Istraživanje će se obaviti pomoću alata Sketchengine na French web corpus (frWaC) korpusu. U francuskom je tvorba ženskog roda dijela takvih imenica problematična jer nije tradicionalno prisutna u upotrebi. To je osobito slučaj kod imenica muškog roda na -eur čiji ženski oblik - euse u nekim slučajevima postaje praktično neupotrebljiv zbog neprimjerenih konotacija. Pojedini jezikoslovci (M. Druon, A. Eskénazi) smatraju da se korištenje oblika ženskog roda protivi dugoj jezičnoj tradiciji. Iz tog razloga mnogi govornici pribjegavanju obliku muškog roda uz koji se dodaju riječi femme ili madame (npr. madame/ femme professeur) ili determinanti u ženskom rodu (npr. la/une/ma professeur), ili se pak na muški oblik dodaje nastavak -e čija je razlikovna uloga ograničena na grafiju, npr. la professeure. Pretpostavljamo da će postotak imenica s nastavkom -euse biti manji što je zanimanje društveno prestižnije ili ga žene tek odnedavno obavljaju te da će internetski korisnici u većini slučajeva upotrijebiti oblik na –e čineći kompromis između tradicije i priznavanja prisutnosti žena na pozicijama, no rezultati su se pokazali ponešto drukčijima od očekivanih. Izbor imenica načinjen je prema sljedećim kriterijima: imenica u muškom rodu mora završavati na –eur, imenica se mora odnositi na relativno prestižno zanimanje, titulu, položaj, funkciju ili profesiju u kojoj su žene bile prisutne u relativno nedavnom razdoblju, ženski oblik ne može biti semantički asimetričan muškome i imenica ne smije biti anglicizam (npr. footballeur) jer se ženski rod tih imenica dosljedno tvori na –euse.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija