Naslov
Leo fortissimus bestiarum: simbolika lava u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti
(Leo fortissimus bestiarum: Symbolics of lion in the Croatian medieval literature)

Autori
Badurina Stipčević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Animal. Knjiga o ne-ljudima i ljudima. Kulturni bestijarij. III. dio.

Urednik/ci
Zaradija Kiš, Antonija ; Pasarić, Maja ; Marjanić, Suzana

Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)

Grad
Zagreb

Godina
2022

Raspon stranica
69-85

ISBN
9789538089848

Ključne riječi
lav, bestijarij, hrvatska srednjovjekovna književnost, svetačke legende, Aleksandrida
(lion, bestiary, Croatian medieval literature, hagiographies, the Romance of Alexander)

Sažetak
U srednjovjekovlju je lav jedan od najraširenijih i najobrađivanijih motiva i simbola u filozofiji, teologiji, književnosti, likovnim i glazbenim umjetnostima. Značajan utjecaj na razvoj medievalne simbolike lava, osim Biblije i raznih srednjovjekovnih spisa, apokrifa, hagiografija i romana, imali su brojni bestijariji nastali na temelju Fiziologa iz 2./3. stoljeća u kojemu su opisane “tri naravi” lava: prva se odnosi na lavlju osobinu brisanja vlastitih tragova kako ga ne bi pronašli lovci, druga na neprestanu lavlju budnost (i za vrijeme spavanja), a treća je osobitost da mlade laviće, koji se rađaju mrtvi, otac oživljuje nakon tri dana. U hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti sačuvani su mnogi tekstovi, pisani većinom glagoljskim pismom, ali i latinicom ili ćirilicom, u kojima se spominje lav. U ovome radu lav je predstavljen kao strašna i opaka zvijer, kao divlja egzotična životinja, ali i kao vjeran pratitelj i suradnik ili pak kao svjedok i pomoćnik pri pogrebu. Simbolični i alegorijski prikazi lava u hrvatskoj medievalnoj literaturi popraćeni su citatima iz Biblije, Aleksandride, Cvijeta kreposti, iz legende o svetom Jeronimu, legende o Pavlu Pustinjaku, Ivanu Zlatoustom, iz Pasije svete Lucije, svete Tekle, života Marije Egipćanke, apokrifa o prekrasnom Josipu te iz mizoginističkoga spisa Ot zlih žen. In the medieval world the lion was one of the most popular motifs and symbols appearing in philosophical and theological treatises, as well as in art and music. A significant impact on the medieval symbolic status of lion had the Bible, and also various medieval manuscrpits, apocrypha, hagiographies, novels, as well as numerous bestiaries, written according to Physiologus during the second and third centuries A.D. In all these sources one could find “three natures” of lion’s behaviour described: first, lion knows how to sweep over with his tail his own foot tracks in the sand, avoiding in that way his enemies and hunters ; second, lion’s ability to sleep with open eyes ; and finally, in the cases when baby-lions were born dead, lion has the power to bring them back to life. In the Croatian medieval literature there have been many texts conserved, either in, Latinic or Cyrilic script, where lion is mentioned. In this paper lion is represented as the most wild and exotic beast, but at the same time as an animal full of compassion, offering help during funeral. Symbolic and allegorical presentations of lion in the Croatian medieval literature is shown by the quotations from the Bible, the Romance of Alexander, Fiore di virtù, the Legend of St. Jerome, the Legend of St. Paul the Hermit, the Legend of John Chrysostom, the Legend of Mary of Egypt, the Passion of St. Thecla, the Legend of St. Lucy, the Story of Joseph and His Brothers and the Lesson of the Evil Women.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Književnost

POVEZANOST RADA