Naslov
Silina suvremenog iseljavanja iz Republike Hrvatske – pregled domaće i inozemne statistike
(Intensity of Recent Emigration from the Republic of Croatia - a Review of Croatian and Foreign Statistics)

Autori
Balija, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
I. Međunarodna znanstvaeno-stručna konferencija "Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.10.2022. - 20.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hrvatska, vanjska migracija, suvremeno iseljavanje, iseljavanje Hrvata, egzodus
(Croatia, international migration, contemporary emigration, Croats emigration, exodus)

Sažetak
Vanjska migracija stanovništva značajna je društvena pojava, povijesna konstanta, izrazito bitan čimbenik oblikovanja ljudske populacije te trenutno i s odgođenim učinkom osjetna uvjetnica broja, osnovnih struktura i prostornog razmještaja stanovništva, u zemljama primitka i podrijetla migranata. Posebne je pak važnosti ukoliko se zbiva u tradicionalno iseljeničkoj zemlji čiju demografsku sliku suvremenog razdoblja obilježavaju svi negativni demografski pokazatelji, a demografska su budućnost i ukupni razvoj zemlje sve neizvjesniji. Osim pada nataliteta, prirodnog pada, totalne stope fertiliteta ispod razine neophodne za obnovu stanovništva i procesa starenja ukupne populacije, demografsku problematiku suvremene Hrvatske već godinama unazad obilježava i negativna vanjska migracijska bilanca. Članstvom Hrvatske u Europskoj uniji i otvaranjem tržišta rada zemalja članica radnicima iz Hrvatske dotadašnje se iseljavanje znatno intenziviralo, a prema podatcima Državnog zavoda za statistiku od razdoblja se pridruživanja Europskoj uniji do danas iz Republike Hrvatske iselilo oko 200 000 ljudi. Vrhunac emigracije zabilježen je 2017. godine kada je Hrvatska (prema podatcima Državnog zavoda za statistiku) iseljavanjem izgubila 47 352 stanovnika, dok je iste godine u Hrvatsku uselilo njih tek 15 553. Obzirom kako Hrvatska još uvijek ne posjeduje sustavnu statističku bazu/registar stanovništva koji bi predstavljao najtočniji izvor podataka o migraciji, a godišnja izvješća o migracijama Državnog zavoda za statistiku temelje se na podatcima koje prikuplja Ministarstvo unutarnjih poslova i zakonskoj obvezi odjavljivanja prebivališta prije iseljenja (Zakonu o prebivalištu, NN br. 144/12. i 158/13.) koje se znatan dio iseljenika ne pridržava, istraživanje o broju iseljenih nužno je usmjeriti na dostupne statističke podatke odredišnih zemalja hrvatskog iseljeništva. Osim tradicionalnih zemalja primateljica hrvatskog stanovništva još šezdesetih godina prošlog stoljeća, Njemačke i Austrije, privlačna odredišta sve većeg broja hrvatskih iseljenika posljednjih su godina Irska i Švedska. Analiza statističkih podataka potonje spomenutih zemalja pokazuje kako je obujam emigracije iz Republike Hrvatske znatno veći od onoga prikazanog u publikacijama Državnog zavoda za statistiku. Prema posljednjim je podatcima Državnog zavoda za statistiku 2018. godine tako Hrvatsku u smjeru Njemačke napustilo nešto više od 21 000 ljudi, dok Savezni statistički ured Njemačke u istoj godini bilježi oko 50 000 useljenih Hrvata. Osim Njemačke, nesrazmjer je među podatcima vidljiv i na primjerima drugih zemalja, poput Austrije, Irske i Švedske. Pored samog obujma iseljavanja, podatci Saveznog statističkog ureda Njemačke te Središnjeg ureda za statistiku Austrije potvrdili su kako je najveći udio iseljenih iz Hrvatske u najproduktivnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi, ali i posljednjih godina sve veći udio iseljenih maloljetnika što upućuje na činjenicu odlaska cijelih obitelji i u znatnom broju slučajeva trajan karakter njihova odlaska. Obujam, intenzitet, obilježja recentnog egzodusa iz Hrvatske te demografski, ekonomski, politički i svi drugi uvjeti u kojima se suvremena emigracija odvija nameću nužnost sveobuhvatnog istraživanja ove teme jer jedino sustavan pristup problematici iseljavanja može zaustaviti odlazak najvrjednijeg potencijala hrvatske budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA