Pregled bibliografske jedinice broj: 1222726
Preosmišljavanje hrvatskog kulturnog sustava: pregled glavnih koncepata i praksi kulturnih cnetara i sudioničkog upravljanja u kulturi
Preosmišljavanje hrvatskog kulturnog sustava: pregled glavnih koncepata i praksi kulturnih cnetara i sudioničkog upravljanja u kulturi // STUDIJ SLUČAJA: PRAKSA BEZ PRAVNOG OKVIRA / Krnić, Marija ; Mrakovičić, Matija (ur.).
Zagreb: Kurziv, 2020. str. 9-36
CROSBI ID: 1222726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Preosmišljavanje hrvatskog kulturnog sustava:
pregled glavnih koncepata i praksi kulturnih
cnetara i sudioničkog upravljanja u kulturi
(Rethinking Croatian cultural system: an overview
of key concepts and practices of cultural centres
and participatory governance in culture)
Autori
Žuvela, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
STUDIJ SLUČAJA: PRAKSA BEZ PRAVNOG OKVIRA
Urednik/ci
Krnić, Marija ; Mrakovičić, Matija
Izdavač
Kurziv
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
9-36
ISBN
978-953-57307-8-1
Ključne riječi
sudioničko upravljanje ; društveno-kulturni centar ; razvoj zajednice
(participatory governance ; socio-cultural centre ; community development)
Sažetak
Kulturni centri tradicionalno su podzastupljena tema kulturnih politika i kulturnog razvoja u Hrvatskoj. Ovaj oblik organizacijskog i institucionalnog djelovanja u kulturi redovito se zapostavljao u korist žanrovski, sektorski i institucionalno „čišćih“ formata poput javnih ustanova u kulturi čija je vrsta djelatnosti jasno određena kulturnim područjem kojim se bave (muzeji, kazališta, arhivi itd.). U prilog ovoj tezi svjedoči i činjenica da kulturni centri nemaju specifično zakonsko uporište za svoj rad nego su regulirani „generičkim“ skupom propisa, a izostaje i opsežniji istraživački korpus studija i analiza koji bi pružao znanstveni, analitički i/ili stručni repozitorij znanja o procesima progresije i regresije uloge, pozicije i rada kulturnih centara u Hrvatskoj. Kad kulturnim centrima nadodamo temu novih pristupa u upravljanju, poglavito sudioničkog upravljanja u kulturi i modela javno- civilnog partnerstva, situacija se dodatno usložnjuje: na taj način, naime, zapostavljenom segmentu kulturne politike pripajamo sistemski „mlad i nedorastao“ pristup upravljanju koji se u svom razvoju spotiče i zaustavlja u dubokim procijepima nedovršene modernizacije i krhke demokratizacije kulturnog polja u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
