Naslov
Psihosomatski čimbenici rizika u nastanku bolesti krvnih žila
(Psychosomatic risk factors in the onset of blood vessels diseases)

Autori
Meštrović, Tomislav ; Petrunić, Mladen ; Mitar, Davorin ; Halužan, Damir ; Crkvenac, Andrea ; Figl, Josip ; Šnajdar, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Braš, Marijana ; Šendula Jengić, Vesna - Zagreb, 2017, 16-16

Skup
Hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem i 6. Internacionalni simpozij psihijatrije i kognitivne neuroznanosti (ISPCN)

Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 18.05.2017. - 20.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
psihosomatski rizični faktori ; bolesti krvnih žila
(psihosomatic risk factors ; blood vessels diseases)

Sažetak
Cilj: Istražiti psihosomatske čimbenike rizika u nastanku bolesti krvnih žila. Metode: Pretraživanje medicinskih bibliografskih baza podataka i analiza pronađenih publikacija. Rezultati: Bolesti krvnih žila su jedan od najčešćih uzroka pobola i smrtnosti u razvijenim zemljama i predstavljaju veliko opterećenje za bolesnike, njihove obitelji, društvo i zdravstveni sustav. Klasični čimbenici rizika za aterosklerozu, najčešći uzrok okluzivne bolesti arterija, su definirani brojnim studijama, dok su psihosomatski čimbenici slabije istraženi. Ipak, postoje studije u kojima je dokazana povezanost psihičkih tegoba i bolesti krvnih žila. Tako je poznato da stres uzrokuje hiperkoagulabilnost. Taj mehanizam je evolucijski koristan, jer smanjuje rizik od krvarenja kod ozljeđivanja, no u današnje vrijeme akutni stres, negativne emocije i psihološka trauma mogu više naštetiti poticanjem arterijske ili venske tromboembolije, osobito u bolesnika s otprije prisutnom arterijskom ili venskom insuficijencijom. Kronični stres, pak, potiče trajno proinflamatorno stanje u organizmu i uzrokuje neravnotežu između oksidacijskih i redukcijskih procesa, dovodeći do oštećenja mnogih tkiva, pa tako i vaskularnog endotela. Hormonska neravnoteža uzrokovana stresom i aktivacija simpatičkog odgovora uz pojačano lučenje glukokortikoida mogu potaknuti pojavu i pogoršanje somatskih čimbenika rizika za aterosklerozu, uključujući i sklonost rizičnim oblicima ponašanja. Tako je poznato da izloženost stresu povećava vjerojatnost nastanka metaboličkog sindroma, koji uključuje dijabetes tipa II, pretilost, hipertenziju i dislipidemiju, već utvrđene čimbenike rizika za razvitak ateroskleroze. Također, često je prisutna međuovisnost između psihosomatskih čimbenika rizika i bolesti krvnih žila. Tako bolesnici s ishemijskom boli u mirovanju i atipičnim simptomima vezanim uz perifernu aterosklerozu, značajno češće pokazuju anksioznost, znakove depresije i anhedoniju, što dodatno pogoršava hormonsku i neurološku ravnotežu, a time i osnovnu bolest krvnih žila. Zaključak: Psihosomatski čimbenici rizika imaju veliku ulogu u razvitku bolesti krvnih žila. Stoga su za adekvatno liječenje bolesti krvnih žila potrebna daljnja istraživanja koja će produbiti razumijevanje odnosa psihosomatskih čimbenika rizika i bolesti krvnih žila, te mogućeg farmakološkog i bihevioralnog utjecaja na psihosomatske čimbenike rizika.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA