Naslov
Razvoj demogeografije u Hrvatskoj 1992.-2022.
(The development of population geography in Croatia 1992-2022)

Autori
Zupanc, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka Međunarodni znanstveno-stručni skup povodom obilježavanja 125. godišnjice osnivanja i 75. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog geografskog društva "Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992.-2022." / Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2022, 31-32

ISBN
978-953-7245-20-7

Skup
Znanstveno-stručni skup Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992. – 2022.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
geografija, demogeografija, stanovništvo, znanost, Hrvatska
(geography, population geography, population, science, Croatia)

Sažetak
U radu se razmatraju dostignuća vezana za geografsku (sub)disciplinu – demogeografiju u Hrvatskoj od 1992. do 2022. godine. Pregled je napravljen na temelju hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI te portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK. Pretraživanje je obavljeno na temelju autorske odrednice, a definirani kriterij su hrvatski autori koji djeluju ili su djelovali na području Hrvatske. Nakon izrade bibliografije, budući da svi izdvojeni radovi nisu dostupni, na temelju naslova, sažetaka i ključnih riječi izdvojene su kategorije, odnosno pojedine zastupljene teme. Rezultati analize ukazuju na kvantitativan doprinos korpusa autora. Količina objavljenih radova, kojom je disciplina u vrhu geografskih radova, ako ne i na samom vrhu objašnjava se brojnošću autora te dostupnošću tj. informatizacijom i objavljivanjem podataka što se dogodilo upravo unutar promatranog razdoblja. S druge strane, skreće se pozornost na doprinose i nedostatke koji se odnose na radove teorijske, terminološke i metodološke prirode. Tek nekolicina radova u promatranom razdoblju razmatra teoriju discipline te problematizira korištenu terminologiju i doprinosi metodološkom pristupu. Na prostorne okvire korištene u objavljenim radovima utjecalo je osamostaljenje Hrvatske, tako da je prisutan dio radova koji problematizira Hrvatsku u cjelini kao i primjerice pogranična područja koja nastaju formiranjem novih međunarodnih granica. Također, novim teritorijalnim ustrojem koji koincidira s početkom razdoblja, kao analitičke prostorne jedinice javljaju se nove općine i gradovi i/ili županije kao novi oblik regionalne (područne) samouprave. Analizirana je prostorna (teritorijalna) (ne)pokrivenost pojedinih dijelova Hrvatske u ukupnom korpusu izdvojenih radova. Uočava se manjak radova koji razmatraju demogeografski razvoj historijsko-geografskih cjelina (regija). Nadalje, određena praznina vidljiva je i u korištenju dužih razdoblja ili popisnih godina. Povezano s time, nedostaju radovi koji zaviruju u predpopisna vremena ili protostatističko razdoblje. Pojedini radovi takve vrste koji bi sondirali određene dijelove Hrvatske potencijalno bi npr. dali odgovor o počecima demografske tranzicije na tlu Hrvatske. Na izbor tema izrazito su utjecali i povijesni događaji, prije svega Domovinski rat te je objavljeno mnoštvo radova o narodnosnom sastavu, izbjeglicama i prognanicima, poginulima i nestalima te drugim temama. Unutar autorske zajednice ukazuje se na ponekad nejasnu distinkciju između (demo)geografije i ostalih disciplina, prije svega demografije ili sociologije. Dobrim dijelom takvi radovi ustvari predstavljaju više prostornu demografiju, nego demogeografiju. Stoga se postavlja pitanje nejasne distinkcije između demografije i demogeografije, no to nije specifičnost razvoja i položaja discipline u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta. Primjetan je velik udio radova u koautorstvima, što se objašnjava ponajprije interdisciplinarnim pristupom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA