Pregled bibliografske jedinice broj: 1221852
Fiziološke promjene mozga s dobi i vulnerabilnost za nastanak psihičkih poremećaja
Fiziološke promjene mozga s dobi i vulnerabilnost za nastanak psihičkih poremećaja // Psihijatrija starije dobi / Mimica, Ninoslav ; Kušan Jukić, Marija (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2022. str. 12-26
CROSBI ID: 1221852 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fiziološke promjene mozga s dobi i vulnerabilnost za
nastanak psihičkih poremećaja
(Physiological changes of the aging brain and
vulnerability for mental disorders)
Autori
Španić, Ena ; Šimić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Psihijatrija starije dobi
Urednik/ci
Mimica, Ninoslav ; Kušan Jukić, Marija
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
12-26
ISBN
978-953-368-049-1
Ključne riječi
epigenetičke promjene ; fiziologija ; glija stanice ; kognitivne sposobnosti ; mikrobiom ; mozak neuroni ; patofiziologija ; starenje ;
(epigenetic changes ; physiology ; glial cells ; cognitive abilities ; microbiome ; brain ; neurons ; pathophysiology ; aging)
Sažetak
Starenje organizama nedovoljno je poznat proces, pa uzročno-posljedične odnose koji ga definiraju tek treba otkriti. Smatra se da je starenje mozga ponajprije posljedica oksidacijskih promjena na staničnoj razini što zatim uvjetuje i promjene na razini strukturne i funkcijske povezanosti neuronskih mreža. Pojedine vrste stanica u mozgu starenjem se mijenjaju na sebi svojstven način, a svaka od tih promjena može utjecati i na starenje mozga u cjelini. U neuronima koji nemaju mogućnost diobe sa starenjem se sve više kumuliraju oštećeni i pogrešno smotani proteini, zbog čega je poremećen i prijenost tvari u stanici. Djelovanje slobodnih radikala kisika proizvedenih u ciklusu limunske kiseline oštećuje mitohondrijalnu DNA neurona, pa je sa starenjem funkcijski kapacitet mitohondrija za stanično disanje sve slabiji. I DNA u jezgri neurona mijenja se zbog somatskih mutacija, kao i epigenetičkim mehanizmima. Stanice mikroglije sa starenjem postaju reaktivnije što utječe na nastanak stanja kronične upale i oksidacijskog stresa. Promjene astrocita dovode do poremećenog prijenosta molekula u glutamatnim sinapsama, neučinkovita otplavljivanja staničnog otrova amonijaka u obliku topljive uree, te do narušavanja krvno-moždane barijere. Okolišni stresori i stil života mogu utjecati na nastanak i brzinu napredovanja svih navedenih promjena. No, u zavisnosti od interakcija genotipa i okolišnih čimbenika u nekih će osoba starenje dovesti do razvoja neurodegenerativnih bolesti povezanih sa starenjem, a u drugih to mogu biti različita blaža psihološka i psihijatrijska stanja poput anksioznosti i depresije. Sa starenjem se povećava i stupanj komorbiditeta. Poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi može se postići umjerenom, ali redovitom tjelesnom, kognitivnom i socijalnom aktivnošću, smanjenjem inzulinske rezistencije, smanjenjem razine homocisteina, povećanjem unosa vitamina B12, dovoljnom količinom i kvalitetom sna, te kalorijskom restrikcijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb