Naslov
Spomenik danas - Pitanje kontekstualizma, morfologije i sugestivnosti oblika
(Monuments at present - contextualism, morphology and suggestiveness of form)

Autori
Vukadin-Doronjga, Hela

Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) 540 (2015), 32-33/34-35; 23-46

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
spomenik ; skulptura ; arhitektura ; kontekstualizacije ; mikrolokacija ; makrourbanizam ; prostorno planiranje ; parcijalna vrijednost ; ambijentalna vrijednost ; integralni prostor ; autorski pristup ; sugestivnost
(monument ; sculpture ; architecture ; contextualism ; micro-location ; macrozoning ; spatial-planning ; partial value ; ambience value ; integral space ; authorial approach ; suggestiveness)

Sažetak
Navedeni rad u naslovu prati izlaganje na međunarodnom simpoziju "Problem spomenika – Spomenik danas", Klanjec, 2013. Teško se upuštati u autorski pristup formalnog oblikovanja na zadanu temu, no, ipak, spomenik bi formalno-sadržajno morao posjedovati stanovitu vizualno-emocionalnu snagu i sugestivnost, koju potencira kvalitetan odabir lokacije i uklopljenost u arhitektonsko-urbanistički dispozitiv, pruživši dodatnu vrijednost u okviru mikrolokacija i makrourbanizma (spomenik kao dio šire plohe u prostoru), stvarajući na taj način šire ambijentalne vrijednosti odnosno vizure grada. Stoga je u radu poseban naglasak stavljen na pitanja kontekstualizma (stvaranja – određivanja odnosa u kontekstu), i morfologije (što podrazumijeva suptilnost prilaženja problemu). Generalno, spomenik bi morao pomagati prostoru – obogatiti ga stanovitom dozom elegancije ili ekstravagancije, koje ne isključuju jednostavnost i čistoću prostornog doživljaja (nasuprot površnosti pristupa, anemičnosti, neartikuliranosti, dopadljivosti – efekt zaborava). Interpretacija se temelji na nekoliko »zagrebačkih primjera« interpolacija (skulptura – spomenika kao »memorijalnih znakova«, novih prostornih sadržaja), prezentiranih kronološki- komparativno, u razdoblju od početka 20. stoljeća do danas, promatranih u širem, svjetskom kontekstu – s ciljem afirmacije šireg prostora koliko je god to moguće, da bi se u procesu njegova razumijevanja i interpretacije mogle prepoznati, osjetiti i argumentirati pozitivne konzekvence. Pritom svjesni suptilnosti i dubine ove problematike, ne osporavajući pojmove »respektiranja i zadovoljenja propozicija«, smatramo da bi kvalitetan pristup poimanju i oblikovanju javnog (životnog) prostora ponajprije trebao biti intuitivno-interdisciplinaran proces, koji se spontano događa u svim segmentima društva – kroz prepoznavanje i poticanje vrijednosnih kvaliteta, a ne ispraznosti i degradacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA