Naslov
30 godina geomorfoloških istraživanja na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu (1992.-2022.)
(30 years of geomorphological investigations at the Department of Geography, Faculty of Science in Zagreb (1992-2022))

Autori
Faivre, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Međunarodni znanstevno-stručni skup "Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992.-2022." / Maradin, Mladen - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2022, 22-24

ISBN
978-953-7245-20-7

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup povodom obilježavanja 125. godišnjice osnivanja i 75. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskoga geografskog društva "Razvoj geografske misli i geografskih disciplina 1992.2-2022."

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.09.2022. - 30.03.2023

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geomorfologija, paleookoliš, fizička geografija, Geografski odsjek, Hrvatsko geografsko društvo
(geomorphology, paleoenvironment, physical geography, Department of Geography, Croatian Geographical Society)

Sažetak
Geomorfologija kao znanstvena disciplina kontinuirano se razvija od kraja 19. stoljeća. Iako su čovjek i reljef usko povezani od najranijih dana i usprkos strelovitom razvoju tehnologije ta je veza i dan danas neraskidiva. Stoga je važnost geomorfologije – znanosti o reljefnim oblicima – oduvijek bila velika bez obzira na položaj unutar znanosti ili načinu organizacije unutar pojedinih Sveučilišta. Danas je njezino značenje nadmašilo okvire našeg planeta pa su se geomorfološka istraživanja proširila na ostale planete Sunčeva sustava, osobito istraživanja Marsa. Kao i u većini europskih država u istraživanjima na Geografskom odsjeku PMF-a desetljećima su dominirale egzogeomorfološke teme, regionalna geomorfologija i geomorfološko kartiranje. Geomorfološko kartiranje Republike Hrvatske bilo je financirano projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kroz nekoliko projektnih ciklusa od 1991. sve do 2014. godine s ciljem sustavne klasifikacije reljefnih oblika, razumijevanja njihove raspodjele te izrade geomorfološke regionalizacije Hrvatske prvi puta objavljene 1999. godine, a 2011. godine završena je i pregledna geomorfološka karta Hrvatske u mjerilu 1:500.000. Geomorfologija je u Hrvatskoj oduvijek bila dominanto usmjerena na istraživanje krša, što ne čudi s obzirom da oko 44 % reljefa RH spada u krške i fluviokrške morfogenetske reljefne oblike. U razdoblju između 2007. do 2014. dva su znanstvena projekta na Geografskom odsjeku bila orijentirana upravo na istraživanja krških procesa i reljefnih oblika (Geomorfološka i geoekološka istraživanja krša Republike Hrvatske ; Istraživanje krške denudacije i zaštita krškog krajobraza) također financirana sredstvima MZOŠ-a. U okviru istraživanja krša dominirale su teme iz strukturne geomorfologije, glaciokrša, krške denudacije, klasifikacije specifičnih krških oblika, problematike krških zaravni, speleologije i dr. Ujedno, na Geografskom odsjeku poticao se i razvoj aplikativne geomorfologije, npr. problematika smještaja radioaktivnog otpada, istraživanja zaštićenih područja iz čega su proizašli brojni stručni projekti i elaborati. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća brzi napredak daljinskih istraživanja i GIS-a uvelike je doprinjeo razvoju geomorfologije, omogućujući značajan razvoj kvantitativnih metoda, širi regionalni pristup istraživanjima, pa tako i bolje razumijevanju distribucije reljefnih oblika i geomorfoloških procesa. Avio i satelitske snimke visoke razlučivosti kao i digitalni modeli reljefa postali su lako dostupni a metode datiranja iznimno su se brzo razvijale. Stoga se, tradicionalni geomorfološki pristupi istraživanju mijenjaju, te se danas kombiniraju s novim pristupima - snimkama, računalnim modelima i digitalnim kvantitativnim metodama. Sada je omogućeno precizno mjerenje, datiranje i modeliranje reljefnih oblika na načine koji su bili nezamislivi čak i prije desetak godina. Ovaj napredak znatno pomaže u rasvjetljavanju niza dugotrajnih problema u objašnjavanju geneze i evolucije reljefnih oblika. Geomorfološka istraživanja danas sve češće uključuju i monitoring tj. praćenje promjena u reljefu koje se javljaju kao posljedica promjene klime i morske razine te kao posljedica antropogenih aktivnosti ili npr. tektonske aktivnosti. Monitoring je recentno dodatno olakšan primjenom bespilotnih letjelica (dronova) kao što je to npr. u projektu GAL (Laboratorij za geoprostorne analize) ili projektu SEALeveL (Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana) koje financira Hrvatska zaklada za znanost. Osim klasičnih geomorfoloških istraživanja sve se više prepoznaje važnost geomorfologije u doprinosu različitim istraživanjima okoliša. Aktualne globalne promjene okoliša, koje uključuju klimatske promjene i porast morske razine, snažno utječu na dinamiku reljefnih oblika. Stoga geomorfološki indikatori predstavljaju sve češće temelj paleoklimatskih i paleookolišnih istraživanja jer je njihovom analizom moguće nadopuniti instrumentalna mjerenja te doći do paleoklimatskih, paleookolišnih rekonstrukcija a sada npr. i rekonstrukcije paleopotresa (projekt SEALeveL, HRZZ-IP-2019-04- 9445). Tako je npr. projekt REQUENCRIM (Rekonstrukcija okoliša u Hrvatskoj tijekom kvartara primjenom izotopnih) financiran od strane HRZZ-a okupio stručnjake iz različitih struka, uključujući geomorfologe s Geografskog odsjeka, gdje je omogućen interdisciplinarni pristup istraživanjima kombinirajući znanja i perspektive različitih disciplina – geomorfologije, geologije, biologije, kemije i fizike. Zbog velikog interesa prema aktualnim globalnim promjenama okoliša geomorfološka istraživanja danas dobivaju na značenju i postaju sve češća i u okviru drugih struka uglavnom geologije i građevinarstva. Geomorfološki procesi i reljefni oblici su danas pod sve većim utjecajem antropogenih aktivnosti, tako da antropogene aktivnosti i globalne promjene okoliša zajedno uzrokuju sve jače i češće prirodne prijetnje. Uvođenje Bolonjskog procesa na Geografskom odsjeku bio je pozitivan faktor razvoja. Omogućena je izbornost u svim fazama studiranja kao i specijalizacija unutar diplomskih studija. Ustroj smjera Fizička geografija s geoekologijom u okviru diplomskog sveučilišnog studija geografije na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu dao je novi zamah Fizičkoj geografiji. Implementacijom bolonjskog sustava studiranja uvedeni su novi geomorfološki kolegiji: Primijenjena geomorfologija, Geomorfološko kartiranje, Speleologija, Digitalna analiza reljefa, Geomorfologija i hidrografija krša, Prirodni rizici i brojni drugi kolegiji bliski geomorfologiji. U razdoblju 1992.-2022. iz područja geomorfologije obranjeno je 15 doktorskih disertacija, 9 magistarskih radova, 89 diplomskih i 15 prvostupničkih radova. U istom razdoblju djelatnici Geografskog odsjeka objavili su >100 znanstvenih radova iz problematike geomorfoloških istraživanja u znanstvenim časopisima zastupljenim u bazama Scopus i WoSCC.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA