Pregled bibliografske jedinice broj: 1218277
Tustopizde u izobilju - kurcoglava ni za lijek: samoniklo jestivo bilje otoka Zlarina
Tustopizde u izobilju - kurcoglava ni za lijek: samoniklo jestivo bilje otoka Zlarina. Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022 (monografija)
CROSBI ID: 1218277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tustopizde u izobilju - kurcoglava ni za lijek:
samoniklo jestivo bilje otoka Zlarina
(Tustopizda & Kurcoglav: Wild Edible Plants of the
Island of Zlarin)
Autori
Viculin, Marina ; Randić Barlek, Mirjana ; Šatović, Željko ; Dučak, Danilo ; Liber, Zlatko ; Bogdanović, Sandro ; Šatović, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2022
Stranica
140
ISBN
978-953-8276-15-6
Ključne riječi
etnobotanika ; samoniklo jestivo bilje ; divlje povrće ; nematerijalna kulturna baština ; Zlarin
(ethnobotany ; wild edible plants ; wild vegetables ; intangible cultural heritage ; Zlarin)
Sažetak
Željeli smo istražiti u kojoj mjeri današnje stanovništvo poznaje samoniklo jestivo bilje što raste na otoku, kojih se starinskih recepata Zlarinke sjećaju iz prošlih vremena te pripremaju li se još uvijek neka jela od samoniklog bilja. Težište je bilo upravo na mješavini od nekoliko (često i više od desetak) različitih biljaka koje se zajedno beru i pripremaju za hranu, a na Zlarinu su poznate pod nazivom diblje zelje. U razgovorima smo saznali da se za mišancu, ili po zlarinski diblje zelje, prikupljalo više bilja nego što smo mogli i pomisliti. Najzanimljivija su nam, isto tako, bila izgubljena imena bilja. Tko danas zna prepoznati mačja muda i kozju bradu ili tustopizdu i kurcoglava? S nestankom znanja o bilju, nestaje i nazivlje, nestaju riječi. Tustopizda je zlarinski naziv za bijelu babljaču (Urospermum picroides (L.) Scop. ex F.W.Schmidt ; Cichoriaceae), a kurcoglav za zlaticu (Ranunculus ficaria L. ; Ranunculaceae). Naslov knjige ukazuje na činjenicu da je bijelu babljaču na Zlarinu lako naći, dok zlatica nije toliko česta. O toponimijskoj sintagmi Babina Guzica i drugim toponimima motiviranim genitalijama akademik Petar Šimunović je u članku Metaforičnost u toponimiji zadarsko-šibenskih otoka nadahnuto napisao: „Životare oni tako na marginama našeg društvenog poimanja uljudnosti, pokriveni smokvinim listom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
--KK.01.1.1.01.0005 - Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja (ZCI CroP-BioDiv) (Šatović, Zlatko; Liber, Zlatko) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb