Pregled bibliografske jedinice broj: 1218220
Feministička vanjska politika: studija slučaja Švedske
Feministička vanjska politika: studija slučaja Švedske, 2022., diplomski rad, diplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1218220 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Feministička vanjska politika: studija slučaja
Švedske
(Feminist foreign policy: A case study of Sweden)
Autori
Prša, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
28.09
Godina
2022
Stranica
82
Mentor
Mladić, Damir
Ključne riječi
feminizam ; teorija međunarodnih odnosa ; feministička vanjska politika
(feminism ; international relations theory ; feminist foreign policy)
Sažetak
Feminizam je, u suvremenom svijetu, postao prilično prostituiran pojam kojim se različito koriste razne skupine društva. Dok se, kroz povijest, pod okriljem feminizma društvo razvijalo, a status žene u društvu značajno unaprijedio, termin feminizam danas nerijetko vuče negativne konotacije. Neki od razloga animoziteta prema feminizmu su sljedeći: feminističko propitkivanje trenutnog društvenog poretka i struktura, postojeće patrijarhalno društvo koje želi održati status quo te nerijetko i sami korijen riječi „femina“, što prema latinskom jeziku znači „žena“ i kao takvo isključuje muškarce te se percipira kao „protiv muškaraca“. Ipak, autorica rada drži da je glavna ideja i cilj feminizma - društvena, politička i ekonomska ravnopravnost spolova odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca – temelj pravednog i prosperirajućeg društva. Potrebno je proširivati narativ u kojem se koristi terminologija feminizma i nastaviti razvijati feministički koncept kroz ideologiju, politiku i aktivizam. Jedan od rezultata takvih napora je feministička vanjska politika kao moderni koncept na suvremenoj globalnoj pozornici. Zanimljivost i razlog odabira teme feminističke vanjske politike leži u njenoj aktualnosti, kao i njenoj srži koja podrazumijeva naglasak na suradnji i miroljubivom rješavanju sukoba što je suprotno važećoj paradigmi međunarodnih odnosa u kojoj je glavni motiv svih aktera moć do koje se primarno dolazi silom. Švedska je izabrana kao primjer jer je prva najavila i definirala takvu politiku te započela različite aktivnosti i kampanje aktivnog zalaganja za jednaka prava žena i muškaraca u cijelom svijetu. Takav pristup utjecao je na druge zemlje poput Kanade i Nizozemske čiji će se primjeri spomenuti u radu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija