Pregled bibliografske jedinice broj: 1218216
Utjecaj pandemije COVID-19 na sektore regulirane sustavom trgovanja emisijama Europske unije
Utjecaj pandemije COVID-19 na sektore regulirane sustavom trgovanja emisijama Europske unije // Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije / Obadić, A. ; Gelo, T. (ur.).
Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 117-132 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1218216 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj pandemije COVID-19 na sektore regulirane
sustavom trgovanja emisijama Europske unije
(The impact of the COVID-19 pandemic on the sectors
regulated by the European Union emissions trading
system)
Autori
Raguž Krištić, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo – dvije godine poslije
/ Obadić, A. ; Gelo, T. - Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022, 117-132
Skup
Znanstveni skup Utjecaj pandemije COVID 19 na hrvatsko gospodarstvo - dvije godine poslije
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
COVID-19, EU ETS, oporavak, cijene EUA
(COVID-19, EU ETS, recovery, EUA price)
Sažetak
Sustav trgovanja emisijama Europske unije (EU ETS) najveći je sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova u svijetu. Pokrenut 2005. godine, predstavlja glavni instrument Europske unije (EU) u postizanju njezinih klimatskih ciljeva. Počevši od prve, pilot faze, sustav se razvijao kroz tri perioda trgovanja te je 2021. godine ušao u svoju četvrtu fazu. Pred kraj treće faze, nastupanjem pandemije COVID-19, te posljedičnih javnozdravstvenih politika zatvaranja, nastupilo je smanjenje obujma ekonomskih aktivnosti te posljedično smanjenje emisija stakleničkih plinova u čitavoj EU. Sličan učinak na emisije stakleničkih plinova imala je i globalna financijska kriza 2008. godine. Međutim, usporedbom kretanja cijena emisijskih dozvola (EUA) vidljivo je kako su tijekom pandemije one pale znatno manje nego uslijed globalne financijske krize. Pad cijena EUA u financijskoj krizi osigurao je reguliranim poduzećima oporavak neopterećen pritiscima okolišne regulacije. Cilj ovoga rada je stoga istražiti zašto cijene EUA nisu doživjele značajniji pad uslijed pandemije COVID-19 te utvrditi kakvu ulogu bi EU ETS mogao igrati u oporavku reguliranih sektora EU. Pritom se u radu analiziraju karakteristike dizajna EU ETS-a koje su se promijenile u trećem periodu trgovanja (2013.-2020.) koji je obilježila pandemija u odnosu na drugi period trgovanja (2008.-2012.) koji je obilježila globalna financijska kriza. Analizira se i postojeća literatura o utjecaju EU ETS-a na performanse reguliranih sektora i poduzeća u drugom i trećem periodu trgovanja te se provodi deskriptivna analiza pokazatelja proizvodnje, emisija stakleničkih plinova, cijena EUA i povezanih varijebli u razdobljima globalne financijske krize i pandemije COVID-19. Provedena analiza sugerira kako je oporavak europskog gospodarstva neizvjestan uslijed trenutnih događanja na globalnom tržištu. Međutim, u slučaju nastupanja recesije vrlo je izgledno da će uz trenutni dizajn EU ETS-a, koji uključuje novouvedenu automatiziranu Rezervu stabilnosti tržišta (MSR), oporavak europskog gospodarstva ovoga puta biti pod značajnijim pritiskom regulacije EU ETS-om.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
UIP-2017-05-6785 - Osnivanje i razvoj Centra za strukturno i nelinearno makroekonomsko modeliranje (MacroHub) (MACROHUB) (Globan, Tomislav, HRZZ - 2017-05) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Profili:
Irena Raguž Krištić
(autor)