Pregled bibliografske jedinice broj: 1217233
Muči li suvremenu Noru depresija? ili nova istraživačka paradigma: emocionologija na primjeru antifeminističkog depresivnog identiteta hrvatske Nore
Muči li suvremenu Noru depresija? ili nova istraživačka paradigma: emocionologija na primjeru antifeminističkog depresivnog identiteta hrvatske Nore // Language, Literature and Future. Proceedings from the Tenth International Conference at the Faculty of Foreign Languages, (2022), 112-146 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1217233 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Muči li suvremenu Noru depresija? ili nova
istraživačka paradigma: emocionologija na primjeru
antifeminističkog depresivnog identiteta hrvatske
Nore
(Does contemporary Nora suffer from depression? or
a new research paradigm: emotionalology on the
example of the anti-feminist depressive identity
of the Croatian Nora)
Autori
Alfirević Franić ; Jelena
Izvornik
Language, Literature and Future. Proceedings from the Tenth International Conference at the Faculty of Foreign Languages (0926-5805)
(2022);
112-146
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
emocionologija i emocionalno tijelo ; Nora ; antifeminizam ; emocijski depresivni identitet ; lutak
(emotionology and emotional body ; Nora ; antifeminism ; emotionally depressed identity ; Man-doll)
Sažetak
Povijesno se uglavnom ignoriralo pitanje uloge emocija, pa se u drugoj polovini 20. st. osjećala zabrinutost zbog zanemarenosti istraživanja emocija u akademskom svijetu (Oatley, Jenkins, 2003). Povećani humanistički interes za temu emocija u svijetu pojavljuje se potkraj 1980-ih. Uvodno će se predstaviti teza o (književnoj) emocionologiji kao novoj interdisciplinarnoj svjetskoj istraživačkoj paradigmi. S obzirom da podrazumijeva pitanje ekspresije, reprezentacije te recepcije emocija kao glavnih težišta u bavljenju odnosom književnog teksta i emocija u moderno doba (Brković, 2015), književna emocionologija bit će predstavljena na primjeru psihološke drame Nora danas (2005.) Mire Gavrana. Potpuno suprotno Ibsenovoj klasičnoj Nori/Lutkinoj kući (1879), Gavranova hrvatska Nora danas promiče , , antifeminizam“ (Čale Feldman, 2017). Stoga će diskurzivno emocionalno uvjetovana izgradnja depresivnog identiteta Gavranove dramske protagonistkinje, Nore, biti izravno povezana s antifeminističkim kriterijem. Ibsenova Nora i Torvald ovdje će zamijeniti (emocionalne) uloge, pa ćemo kod Gavrana istražiti suvremene književne identitete: Noru kao (anti)lutku, a njezina supružnika Tonija kao suvremenog (anti)lutka. Bit će to i prvi rad koji donosi definiciju lutka kao književnoteorijskog narativnog konstrukta. Definirat će se i novoosmišljeni pojam Tonijev sindrom, po uzoru na Norin sindrom (Muzaferija, 2006). Povezano s književnim identitetima, bit će predstavljena definicija emocionalnog tijela. Pomoću emocija koje u nama izaziva književno djelo možemo steći praktično znanje koje se tiče izoštravanja percepcije i boljega razumijevanja ljudskih postupaka i njihovih motivacija (Robinson, 2005.). Stoga razumijevanje depresivnog emocijskog identiteta u Nori danas M. Gavrana može biti gotovo terapijske naravi. Govoreći o Norinu (emocijskom) depresivnom identitetu, autorica smatra da se afektivno-kognitivnom naratologijom, putem svijeta književnosti, može ukazati na društvene probleme 21. stoljeća, a svakako (kroz biblioterapiju) pretpostaviti terapijski utjecaj otkrivanja emocija književnih protagonista u tekstu i njihov recepcijski utjecaj na čitatelje, čime se i znanost o književnosti, u interdisciplinarnom ključu, približava onome što se naziva znanost o životu (engl. life sciences). Kada je riječ o emocionalno kodiranoj emociji depresije u tekstu (kao čitatelju moguće srodnoj emociji), poželjan recepcijski kategorizacijski slijed jest: identifikacija pa averzija (isključuje se empatija i simpatija). Iako je I. Brković na Kliofestu (2015) emocionologiju najavila kao mainstream književnu znanost, pet godina poslije smatramo kako bi emocionologija mogla postati suvremena humanistička istraživačka paradigma, a svakako bi emocionološko čitanje teksta trebalo (p)ostati jedno od budućih temeljnih načela razumijevanja suvremene književne poetike, poglavito u svijetu masovne tehnologizacije i digitalizacije u kojemu emocije zauzimaju rubno mjesto. ENGLISH: Historically, the issue of the role of emotions has been largely ignored, so in the second half of the 20th century. felt concerned about the neglect of emotion research in academia (Oatley, Jenkins, 2003). Increased humanistic interest in the topic of emotions in the world emerged in the late 1980s. The thesis on (literary) emotionology as a new interdisciplinary world research paradigm will be presented in the introduction. Since it involves the issue of expression, representation and reception of emotions as the main focus in dealing with the relationship between literary text and emotions in modern times (Brković, 2015), literary emotionology will be presented on the example of psychological drama Nora Today (2005) by Miro Gavran. In stark contrast to Ibsen's classic Nora / Puppet House (1879), Gavran's Croatian Nora today promotes "antifeminism" (Čale Feldman, 2017). Thus, the discursively emotionally conditioned construction of the depressive identity of Gavran’s dramatic protagonist, Nora, will be directly related to the antifeminist criterion. Ibsen's Nora and Torvald will swap (emotional) roles here, so we will explore Raven's contemporary literary identities: Nora as an (anti)puppet, and her spouse Tony as a contemporary (anti)Man-doll. It will also be the first work to define a Man-doll as a literary- theoretical narrative construct. The newly conceived term Tony's syndrome will be defined, following the example of Nora's syndrome (Muzaferija, 2006). Related to literary identities, the definition of the emotional body will be presented. With the help of the emotions that the literary work evokes in us, we can acquire practical knowledge regarding the sharpening of perception and a better understanding of human actions and their motivations (Robinson, 2005). Therefore, M. Gavran's understanding of depressive emotional identity in Nora today can be almost therapeutic in nature. Speaking about Nora's (emotional) depressive identity, the author believes that affective-cognitive narratology, through the world of literature, can point to social problems of the 21st century, and certainly (through bibliotherapy) assume the therapeutic impact of discovering the emotions of literary protagonists in the text and their reception to readers, which brings the science of literature, in an interdisciplinary way, closer to what is called life sciences. When it comes to the emotionally coded emotion of depression in the text (as a reader possibly related emotion), the preferred reception categorization sequence is: identification and then aversion (empathy and sympathy are excluded). Although I. Brković announced emotionology as a mainstream literary science at Kliofest (2015), five years later we believe that emotionology could become a modern humanistic research paradigm, and emotionology reading of the text should certainly remain one of the future fundamental principles of understanding contemporary literature. poetics, especially in the world of mass technologicalization and digitalization in which emotions occupy a marginal place.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Književnost
POVEZANOST RADA
Projekti:
VLASTITA-SREDSTVA-IP.01.2021.09 - Tijelo, identitet i emocije u hrvatskoj i slavenskim književnostima 20. i 21. stoljeća (TIEH2021) (Kuvač-Levačić, Kornelija, VLASTITA-SREDSTVA ) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru
Profili:
Jelena Alfirević Franić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus