Naslov
Tuberkuloza kao uzrok smrti u Dubrovniku u razdoblju od 1825. do 1918. godine
(Tuberculosis mortality from 1825. to 1918. in Dubrovnik)

Autori
Car, Antun

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Šesti kongres hrvatskih povjesničara, Rijeka, 29.IX.-2.X.2021. Kultura / Agičić, Damir ; Galović, Tomislav - Rijeka : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti-Društvo za hrvatsku povjesnicu i Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet-Odsjek za povijest, 2021, 73-74

ISBN
978-953-57296-2-4

Skup
VI. kongres hrvatskih povjesničara ''Kultura''

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Tuberkuloza, Dubrovnik, smrtnost, 19. stoljeće
(Tuberculosis, Dubrovnik, mortality, 19th. century)

Sažetak
Dubrovačka Republika u svojim zadnjim decenijama nije razvla manufakturu i obrt većih proizvodnih mogućnosti za razliku od ostalog dijela Europe koji je hrlio u brzu industrijalizaciju. Industrijalizacija je sve žešće osvajala i Habsburšku Monarhiju, u čiji je sastav dospio Dubrovnik zajedno s Dalmacijom te pokrenula aglomeraciju siromaha u gradovima gdje su tražili posao. Dalmacija je bila zaostala zbog nemara državne politike, siromašnog zemljišnog posjeda, prometne izoliranosti i nemogućnosti izlaska na šire tržište Monarhije. U Dubrovniku u to doba nije bilo snažne industrijalizacije za koju se uobičajeno vezuje širenje tuberkuloze. Ipak, siromašenje društva, loše higjenske prilike i migracija seoskog stanovništva u prenapučeni grad, stvaraju uvjete lakšeg obolijevanja od te bolesti. Seljaci migriraju u grad zbog neriješenih kolonatskih odnosa na zemlji i usitnjenosti posjeda. Epidemija tuberkuloze sredinom 19. stoljeća u punom je zamahu među siromašnim stanovnicima Dubrovnika i zaleđa iako ne zaobilazi niti predstavnike vlastelinskih obitelji. Analiza mortaliteta i tuberkuloze kao uzroka smrti temelji se na matičnim knjigama Župe Grad-Dubrovnik. Cilj izlaganja je prikazati temeljne odrednice vezane uz broj, dobnu i spolnu strukturu umrlih te sezonska kretanja umiranja od tuberkuloze. U cijelom razdoblju praćenja tijekom 19. stoljeća najveći broj umrlih pripada najaktivnijem dijelu društva. Najviša smrtnost od tuberkuloze bilježi se u zadnjoj četvrtini stoljeća. Muškarci pokazuju prevalenciju umiranja od tuberkuloze u odnosu na žene. Tuberkulozna smrtnost se i u Dubrovniku, poput ostalih manjih i srednje velikih gradova Austrije, sporo smanjivala i dugo ostajala. Odlika je to uglavnom neindustrijskih sredina s poljoprivredom zaostalog stupnja razvoja jer je u Dubrovniku u to doba udio gradskog stanovništva bio relativno malen, oko 10%. Najveći broj umrlih muškaraca u dubrovačkoj bolnici u razdoblju od 1908. do 1919. prema zanimanju bili su radnici i težaci, a kod žena radnice i kućanice. Iako je Dubrovnik bio manji grad, i on je pokazivao razlike u smrtnosti u pojedinim gradskim četvrtima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA