Naslov
Demografska održivost postojeće mreže gradova i općina u istočnohrvatskim županijama
(Demographic sustainability of the existing network of cities and municipalities in the counties of Eastern Croatia)

Autori
Živić, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Lokalna vlast i samouprava u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Program skupa i sažeci izlaganja / Akmadža, Miroslav i drugi - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 40-41

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem: Lokalna vlast i samouprava u povijesti Slavonije, Srijema i Baranje

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 22.09.2022. - 23.09.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Istočna Hrvatska, administrativno-teritorijalno ustrojstvo, depopulacija, demografska održivost
(Eastern Croatia, administrative, territoral structure, depopulation, demographic sustainability)

Sažetak
U teritorijalnom smislu prostorni obuhvat demografske analize u ovom radu čini pet današnjih istočnohrvatskih županija (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko- podravska i Vukovarsko-srijemska), koje obuhvaćaju malo više od petine (22, 1%) ukupne kopnene površine RH. Navedeno je područje od prve polovice 1960-ih godina do kraja 1992., uz manja odstupanja u zapadnom dijelu, bilo podijeljeno na 14 općina (Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Orahovica, Osijek, Podravska Slatina/Slatina, Slavonska Požega/Požega, Slavonski Brod, Valpovo, Vinkovci, Vukovar i Županja) koje su do srpnja 1990. godine činile Zajednicu općina Osijek kao makroregionalnu sastavnicu Hrvatske. U administrativnom smislu, u današnjim se istočnohrvatskim županijama nalazi ukupno 127 jedinica lokalne uprave i samouprave (22, 8% RH), od kojih su 22 grada (17, 3% RH) i 105 općina (24, 5% RH), s ukupno 998 samostalnih naselja (14, 8% RH). Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2021. godine u istočnohrvatskim županijama je živio ukupno 669.781 stanovnik, što je 136.217 osoba ili 16, 9% manje nego 2011. godine. Intenzitet međupopisne promjene upućuje na demografsko izumiranje kao tip demografske dinamike, što je uzrokovano aktualnim prirodnim padom i negativnom migracijskom bilancom, kao i dugoročnim djelovanjem niza destabilizacijskih odrednica kretanja i razvoja stanovništva, od kojih su u drugoj polovici 20. stoljeća osobito snažni bili procesi deagrarizacije, deruralizacije, emigracije, demografskog starenja kao i visoki ljudski i demografski gubitci u Domovinskom ratu. U tom općem nepovoljnom kontekstu postavlja se pitanje demografske održivosti postojeće mreže gradova i općina u istočnohrvatskim županijama, jer je ona važan element njihove ukupne, a to znači i društvene i ekonomske održivosti. Na temelju službenih podataka popisne, vitalne i migracijske statistike (DZS) za razdoblje 2011. – 2021. godine utvrdit će se demografska bilanca i ocijeniti dosegnuta razina opće depopulacije kao krucijalnog čimbenika demografskog i ekonomskog zaostajanja istočnohrvatskih županija u cjelini, a osobito onih gradova, općina i naselja koje su u jakom demografskom silaznom trendu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA