Pregled bibliografske jedinice broj: 1215368
Novi biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti
Novi biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti // Poslijediplomski tečaj I. kategorije "Alzheimerova bolest - update 2022" / Klepac, N ; Borovečki, F (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2022. str. 1-4 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1215368 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Novi biomarkerski koncepti u dijagnostici
Alzheimerove bolesti
(Emerging biomarker concepts in the Alzheimer's
disease)
Autori
Šimić, Goran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
Poslijediplomski tečaj I. kategorije "Alzheimerova bolest - update 2022"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.09.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; biološki biljezi ; A/T/N klasifikacija bioloških biljega Alzheimerove bolesti ; biomarkeri Alzheimerove bolesti u plazmi ; egzosomi iz mozga u plazmi kao biološki biljezi
(Alzheimer's disease ; biomarkers ; A/T/N classification of Alzheimer's disease biomarkers ; plasma biomarkers of Alzheimer's disease ; brain-derived exosomes in plasma as markers of Alzheimer's diseaseo biološki biljezi)
Sažetak
U predavanju su opisani novi i nadolazeći biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti. Posebno je istaknuto uvođenje biomarkera A/T/N biološkog profila na temelju glavnih patoloških promjena (Amiloid/Tau/Neurodegeneracija, što podrazumijeva i biološke biljege gubitka sinapsi) u kliničke kognitivne stadije Alzheimerove bolesti (HC – zdrave osobe / MCI – osobe s blagim spoznajnim poremećajem / AD – osobe s Alzheimerovom bolesti). Navedeni se istraživački okvir usmjeren na bolju biološku definiciju Alzheimerove bolesti sve više prenosi i u klinički rad radi bolje procjene rizika za spoznajno urušavanje na temelju praćenja navedenih bioloških biljega. Trenutačni A/T/N biomarkeri pružaju veću osjetljivost i specifičnost u usporedbi s samim kliničkim dijagnostičkim i kognitivnim testovima, ali imaju i značajna ograničenja, a najznačajnije je činjenica da dosežu plato otprilike u tijeku pojave kliničkih simptoma AD-a, što ih čini manje pogodnim za praćenje napredovanja bolesti i procjene odgovora na liječenje. Navedeni biološki biljezi također ovise i o izuzimanju cerebrospinalne tekućine lumbalnom punkcijom i pozitronskoj emisijskoj tomografiji amiloida i tau proteina, što su invazivne i skupe metode koje još uvijek nisu široko dostupne. Rješenje navedenih problema vidi se u krvnim biomarkerima, napose mjerenju koncentracije fosforiliranih tau proteina p-tau181 i p-tau217 u plazmi, čije je određivanje manje invazivno, praktičnije i pristupačnije. Posebno su opisani rezultati nekoliko najnovijih znanstvenih istraživanja što ukazuju na veliku podudarnost postojećih bioloških biljega s rezultatima dobivenim analizom mozgovnih egzosoma (izvanstanične vezikule promjera 40-100 nm) u plazmi. Ti se egzosomi mogu izolirati putem tetraspaninskih receptora CD9, CD81 i CD63. Pritom je najzanimljiviji nalaz onaj koji je pokazao da je veća količina duljeg oblika amiloida (Abeta1- 42) bila povezana s boljim rezultatima na neuropsihološkim testovima kognitivnih sposobnosti (Eren E et al., Cells, 2022 ; 11: 436), što navodi na zaključak da je bolje otplavljivanje amiloida putem egzosoma povezano s blažom kliničkom slikom i napredovanjem AD-a. Najveći je nedostatak biomarkera AD u krvi činjenica da oni ne mogu dati informaciju o neuroanatomskoj lokalizaciji patoloških promjena. Taj se nedostatak napose odnosi na tau proteine, a u manjoj mjeri i na mjerenje koncentracije Abeta1-42. Stoga je zaključeno kako je zasad način za dobivanje pouzdane dijagnoze istodobno korištenje većeg broja različitih bioloških biljega AD-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)