ࡱ> q`bjbjqPqP :::vL%    $8g8g8g8pgh|02 i2>k"`kvkvkvktmnL$h(+ TnvkvkTnTn+  vkvkH$$$Tn vk vk$Tn$$  1vki {8g| ^0ӡ^ȲȲ41Ȳ 1TnTn$TnTnTnTnTn++"TnTnTnTnTnTnTn000D%tD"000tD$ d (d     SVEU ILI`TE U ZAGREBU KINEZIOLO`KI FAKULTET (studij za stjecanje visoke stru ne spreme i stru nog naziva: profesor kineziologije) Vjeran `vai TERAPIJA PLESNIM POKRETOM (diplomski rad) MENTOR: Mr.sc. Lidija Petrinovi-Zekan Zagreb, svibanj 2009. g. PREDGOVOR Okrutna svakodnevica i pritisak koji sam ~ivot na mene vrai ostavlja me u jednoj praznini koja kao da se sve viae i viae airi oko mene, kao da tonem sve dublje u dublje, a sve ono ato ostaje iznad mene je pritisak na moju duau. A onda na kraju dana ipak me obasja tra ak svjetlosti i kao da isplivam sigurno i ponosno na povrainu vode i vratim se meu ~ive. To je za mene ples! Sloboda pokreta koju mi pru~a mogunost izra~avanja mojih najdubljih i najskrivenijih emocija za koje niti sam nisam znao da postoje, a i da sam znao vjerojatno bi mi bili preteako o tome sa nekim pri ati. Jedinstvo melodije, ritma i pokreta smiruje mi duau i tijelo, zaboravim na sve i upustim se u jedno beskona no putovanje kroz vrijeme i prostor u kojemu je sve mogue. Osjeaju ljutnje, mr~nje, zavisti, ljubomore, sve negativne emocije i brige izlaze iz mene i odlaze daleko, daleko, a oko mene se stvara nevidljivi oklop koji me od tih istih osjeaja brani i odbije ih i zaborav. To je za mene ples!! Jednakost, sloboda, ljubav sami po sebi postoje u plesu jer on bez njih ne bi bio ono ato je, a to je sloj ljudskog iskustva iskazanog intuicijom, odraz nagona, djetinjeg veselja, erotike, religioznog zanosa, ritmi ke opojnosti, on je spona izmeu ljudi, oblik komunikacije i umjetni kog izra~avanja, estetskog i skladnog kretanja. Ples kao ekspresija ovjeka kojom upravlja univerzalna energija najstariji je oblik umjetnosti. Ples je puna aaa snage i volje za ~ivot. To je za mene ples!!! TERAPIJA PLESNIM POKRETOM Sa~etak Osnovni cilj rada je predstaviti ples i plesni pokret kao sredstvo pomou kojeg se mo~e utjecati na poboljaanje psihofizi kog stanja pojedinca, odnosno primjena plesa u terapijske svrhe kroz kreativan proces. U radu je zasebno objaanjen utjecaj plesa na fizi ko i psihi ko stanje te je predstavljena primjena terapije plesnim pokretom kao psihoterapijske metode. Obraeni su na ini i metode rada terapije plesnim pokretom, struktura terapijskog tretmana te su opisane osnove analize pokreta i govora tijela. Klju ne rije i: ples, terapija, pokret, zdravlje DANCE MOVENENT THERAPY Summary The main goal of this paper was the introduction to dance and dance movement as a medium through which psychophysical improvement could be reached, with respect to using dance through a creative process in a therapeutic purpose. The influence on physical and psychological condition by the use of dance is explained individually and the introduction to dance movement therapy as a psychotherapeutic method has been given. Methods, techniques and structures of a dance movement therapy sessions are explained as well as the basics of the analysis of movement and body language. Key words: dance, therapy, movement, health SADR}AJ  TOC \* MERGEFORMAT  1. UVOD  PAGEREF _Toc212436367 \h 5 2. POKRET I PLES  PAGEREF _Toc212436368 \h 7 3. UTJECAJ PLESA KAO TJELESNE AKTIVNOSTI NA ANTROPOLO`KI STATUS  PAGEREF _Toc212436369 \h 9 3.1. Utjecaj plesa na tjelesno stanje  PAGEREF _Toc212436370 \h 10 3.2. Utjecaj plesa na mentalno stanje  PAGEREF _Toc212436371 \h 13 4. PLES I PLESNI POKTER KAO SREDSTVO TERAPIJE  PAGEREF _Toc212436372 \h 17 4.1. Fizikalna terapija  PAGEREF _Toc212436373 \h 17 4.2. Psihoterapija  PAGEREF _Toc212436374 \h 18 6. TERAPIJA PLESNIM POKRETOM  PAGEREF _Toc212436375 \h 20 5.1. Modeli i pristupi  PAGEREF _Toc212436376 \h 23 5.2. Oblici rada  PAGEREF _Toc212436377 \h 23 5.3. Prakti na primjena  PAGEREF _Toc212436378 \h 24 5.4. Oprema i pomagala  PAGEREF _Toc212436379 \h 24 5.5. Tehnike i metode rada  PAGEREF _Toc212436380 \h 25 6. STRUKTURA TERAPIJSKOG TRETMANA  PAGEREF _Toc212436381 \h 31 7. GOVOR TIJELA I ANALIZA POKRETA  PAGEREF _Toc212436382 \h 33 8. ZAKLJU AK  PAGEREF _Toc212436383 \h 36 9. LITERATURA  PAGEREF _Toc212436384 \h 37  1. UVOD Terapija plesnim pokretom vrsta je kreativne terapije koja proizlazi iz ljudske potrebe za umjetni kim izra~avanjem i stvaralaatvom te s druge strane kretanjem. Ples odnosno plesni pokret u ovom slu aju predstavlja sredstvo, a ne kona an cilj rada. Drugim rije ima te~nja terapije nije kvaliteta izvedbe i usavraavanje samog pokreta, ve izra~avanje psihofizi kog stanja osobe putem plesnog pokreta. Pokret je, prema mnogim autorima i teoreti arima poput Rudolfa Labana, Helen Payne, Bonnie Meekums i drugih, za et i kontroliran podsvjesnim i emocionalnim stanjima osobe. Ovdje treba dodati da je osim psiholoakog stanja, pokret zajedni ki odraz psihi kog, fizi kog i socijalnog stanja osobe te se mora sagledati u cijelosti kako bi se na temelju svih relevantnih faktora moglo odrediti cjelokupan biopsihosocijalni status neke osobe. Takav status ovjeka predstavlja temeljno polaziate terapije plesnim pokretom te ju usmjerava u ~eljenom pravcu i ne ostavlja puno prostora za njenom improvizacijom. Kako bi se ovakav oblik terapije u potpunosti mogao sagledati i razumjeti temeljni cilj ovog rada je predstaviti osnovne pojmove vezane uz terapiju plesnim pokretom, njene u inke na organizam, metode rada i samu prakti nu primjenu ovakvog na ina terapije. Cilj ovog rada je upoznati zainteresirane, pribli~iti im i objasniti ovakav oblik terapije. Terapija plesnim pokretom vrsta je kreativne terapije koja je priznata u svijetu, a njeni u inci potvreni su mnogobrojnim znanstvenim istra~ivanjima. Mnoge medicinske institucije, u veoj mjeri izvan Hrvatske dok vrlo rijetko kod nas, koriste terapiju plesnim pokretom u lije enju svojih pacijenata. Plesni terapeuti akoluju se prema posebnim programima. Organizacije i udruge plesnih terapeuta postoje diljem svijeta. Kao najpoznatije udruge izdvajaju se ameri ka ADTA (American Dance Therapy Association) i britanska ADMT UK (Association of Dance Movement Therapy, United Kingdom). Istra~ivanja na podru ju terapije plesnim pokretom izla~u se takoer na mnogim konferencijama u svijetu. Postoji i nekoliko stru nih asopisa poput American Journal of Dance Therapy koji se isklju ivo bavi tematikom terapije plesnim pokretom. U suatini danas je ovakav oblik terapije u svijetu poprili no raairen dok je na naaim podru jima tek u svojim za ecima te e trebati puno volje i truda kako bi se uo ila korisnost terapije plesnim pokretom te takva vrsta terapije po ela primjenjivati u airim oblicima i kod nas. Za sve koji se pitaju ato je to uope terapija plesnim pokretom odgovor je vrlo jednostavan. Ona je primjena kreativnog pokreta i plesa u terapijske svrhe. U daljnjem tekstu biti e prikazano na koje sve na ine ples mo~e utjecati na ovjeka. Poato se terapija plesnim pokretom eae koristi u psihoterapijske svrhe nego kao sredstvo fizikalne terapije, podru je ovog rada biti e proaireno u oba smjera. Okvirno gledajui, s fizi ke strane ples primjerice mo~e slu~iti kao vrsta tjelovje~be, poboljaati pokretljivost, koordinaciju, opustiti muskulaturu. Gledajui pak s emocionalne strane njime se mo~e utjecati na poboljaanje samoopa~anja, samopouzdanja, komunikacije, pokazivanja osjeaja, ali i mnogih drugih karakteristika. Terapija plesnim pokretom se bazira na spoznaji da tijelo i um djeluju zajedno i jedinstveno. Samim time ples daje mogunost izra~avanja najdubljih osjeaja i podsvjesnih stanja. Da bi se u potpunosti mogla shvatiti terapija plesnim pokretom mora se krenuti od njenih osnova, a to su ples, odnosno plesni pokret, i terapija. 2. POKRET I PLES Postoji airok spektar definicija plesa i plesnog pokreta. Krenut e se od osnovne definicije koja ples objaanjava kao  ritmi an pokret tijela na glazbu (Encyclopedia Britannica, 2008), pokret koji se naj eae koristi kao oblik neverbalnog izra~avanja, socijalne interakcije, on mo~e biti duhovnog i ritualnog karaktera ili dijela konvencionalne aktivnosti. Plesni pokret pak predstavlja osnovnu jedinicu plesa.  Ples je u svojoj osnovi umjetni ka forma koja iskoriatava tjelesne potencijale i amplitude pokreta (Encyclopedia Britannica, 2008). On naj eae nije koriaten u svrhu rada i pre~ivljavanja, ve kao sredstvo zabave, estetike i osobnog izra~avanja. Plesne forme esto se koriste u umjetni kim djelatnostima, sportskim aktivnostima, rekreaciji, borila kim vjeatinama, vjerskim ritualima, terapiji i mnogim drugim djelatnostima. Ples i njegovi elementi zavisni su o socijalnim, kulturnim, umjetni kim, estetskim i moralnim karakteristikama u kojima se on odvija. Njegovi pokreti variraju od konvencionalnih do virtuoznih i umjetni kih kao primjerice u modernom plesu. Ples mo~e sadr~avati ideje, emocije ili pri ati pri u. On postoji koliko i ljudski rod, a tokom povijesti razvile su se razli ite vrste i oblici plesa i plesnih pokreta poput baleta, klasi nih plesova, stepa, sportskog plesa, modernog plesa i mnogih drugih vrsta. Jedna zna ajka koja ujedinjuje gotovo beskona an broj plesnih vrsta je ta da on u svojoj suatini uvijek ini ritmi an ili melodi an pokret uma i tijela u vremenu i prostoru. Ples se mo~e izvoditi samostalno, u paru ili grupi, mo~e se izvoditi u kolonama, redovima, kolima ili slobodnim formacijama. On se mo~e koristiti u razne svrhe poput ceremonija, erotike, socijalizacije, izvedbi, predstava. Arheoloake zabiljeake koje ukazuju na primjenu plesnih pokreta u druatvu se~u daleko u povijest. Slike u spiljama, kamene figurice i pisani zapisi dokaz su njegovog postojanja joa u prapovijesno doba. On je zasigurno bio va~an aspekt civilizacije od njenih najranijih po etaka, a svoje mjesto tada je nalazio u ceremonijama, ritualima, slavljima i zabavama. Razli iti mitovi prepri avali su se putem plesnih pokreta u vrijeme dok joa pismeni zapisi nisu postojali. Kasnije je ples postao na in udvaranja i pokazivanja osjeaja prema drugim osobama te ljubavnim aktima. Razli ita stanja svijesti postizala su se u ritualima putem plesa. Mnoge rane forme muzike i plesa odvijale su se istodobno kao cjelina. Drugim rije ima ples se izvodio uz pratnju muzi kih elemenata koji su ga vodili. Danas su najpoznatiji oblici ples uz glazbenu podlogu iako to nije jedini na in izvoenja plesnih elemenata. On se mo~e izvoditi samostalno i nevezano uz muziku, u obliku pri e, a takoer mo~e biti izvor drugih oblika poput stepa, flamenka ili li kog kola kojima se proizvode zvu ni efekti. Za takve plesove ka~e se da sami proizvode ritam na koji se pleau. Uz ples razvile su se razli ite teorije, studije i tehnike. Danas je ples dio akademskih i umjetni kih programa koji su svoja istra~ivanja usmjerili prema plesu, plesnom pokretu i svim njegovim oblicima. Ovim na inom ples se po eo sagledati sa znanstvenog stajaliata, a njegovoj problematici pridodan je istra~iva ki pristup. Time su se razvili i mnogi smjerovi plesa pa se tako ples prepoznaje u razli itim kontekstima koji se bave ovakvom tematikom poput etnokoreologije, kineziologije, psihoterapije, drame te mnogih drugih znanstvenih i umjetni kih podru ja. Na razini akademskih zvanja danas se raspoznaju treneri, u itelji, koreografi, plesni terapeuti i mnoge druge profesije. 3. UTJECAJ PLESA KAO TJELESNE AKTIVNOSTI NA ANTROPOLO`KI STATUS O utjecaju plesa na ljudski organizam krenut e se od pretpostavke da je kretanje bioti ka potreba ovjeka. Kako je pokret osnova plesa samim time mo~e se zaklju iti da se plesom ovakva potreba mo~e zadovoljiti. Dakle ples primarno zadovoljava osnovnu ljudsku potrebu za kretanjem. Ve iz ovog zaklju ka dolazi se do prvog problema, a to je hipkineza uslijed modernog na ina ~ivota. Razvojem i unaprjeenjem tehnologija druatvo se nalazi u jednoj globalno nepo~eljnoj situaciji, a to je smanjenje kretanja. Ono pak vodi i otvara novi splet problema koji mogu zahvatiti ljudski organizam. Prema Findaku (2001:21)  dokazano je da bioloaku ravnote~u, osim niza ostalih imbenika, zapravo uvjetuje tjelesna aktivnost , a ona je osnova za izvraenje pokreta. Poato kretanje predstavlja osnovu ljudskog zdravlja, smanjena koli ina kretanja tako mo~e imati negativan utjecaj na zdravlje. Kada govorimo o zdravlju mislimo na psihofizi ko dobro stanje organizma, odnosno  kompletno fizi ko, mentalno i socijalno dobro stanje, a ne samo izostanak bolesti (WHO, 2006). Dakle iz svega ovoga da se zaklju iti da je jedan od rezultata utjecaja plesa na ljudski organizam zdravlje. Dakako ovakva tvrdnja mora se poprili no suziti i razjasniti kako bi imala smisla. Isto tako svaki oblik plesa ne mo~e i ne mora imati pozitivan utjecaj na zdravlje, poglavito u slu ajevima kada je takva tjelesna aktivnost kontraindicirana. Nadalje, da bi se razjasnio utjecaj plesa na organizam mora se prihvatiti injenica da je ples izmeu ostalog tjelesna aktivnost. Iako on ne mora biti produkt fizi kog pokreta ve mo~e postojati isto kao produkt maate ili misli, odnosno osoba ne mora izvraiti konkretan pokret da bi se to smatralo plesom. Ova teza proizlazi sa stajaliata da sama pomisao na pokret mo~e dovesti do promjene u ljudskom organizmu bila ona mentalna ili fizi ka. Uzme li se u obzir ples kao isklju ivo tjelesna aktivnost tada on mo~e slu~iti, kao i svaka druga tjelesna aktivnost, u svrhu unaprjeenja zdravlja. Isto tako uzme li se ples kao sredstvo tjelesnog vje~banja ponovno se dolazi do istog zaklju ka, odnosno sa stajaliata da se tjelesnim vje~banjem mo~e utjecati na zdravstveno stanje, plesom se time opet mo~e utjecati na zdravlje. Izmeu ostalog ples je druatvena aktivnost koja dovodi do interakcije izmeu ljudi i njihove socijalizacije. Kako je zdravlje stanje fizi ke, mentalne i socijalne dobrobiti pretpostavka proizlazi da se plesom mo~e utjecati na sve sastavnice zdravlja. Iz ovog zaklju ka ne smije se krivo shvatiti uloga plesa kao apsolutnog lijeka ve samo kao sredstva koje mo~e pomoi u unaprjeenju odreenih zdravstvenih poteakoa ili odr~avanju postojeeg stanja organizma. Plesom se u veoj ili manjoj mjeri mo~e utjecati na kompletan antropoloaki status te sve njegove sastavnice, a to su funkcionalne sposobnosti, motori ke sposobnosti, kognitivne sposobnosti, konativne osobine, antropometrijske osobine, socijalni status i zdravstveni status. Naravno da se na neke sastavnice mo~e utjecati u veoj, dok na druge u manjoj mjeri. 3.1. Utjecaj plesa na tjelesno stanje Ples je oblik tjelesne aktivnosti kojom se na razne na ine mo~e utjecati na neuromuskularni i kardiovaskularni sustav te na fitnes ovjeka.  Fitnes (physical fitness) se prihvaa kao funkcijska sposobnost za obavljanje profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez do~ivljavanja osjeaja preoptereenja (Miaigoj-Durakovi i sur., 1999:5). Provoenjem rekreacije i tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme mo~e se utjecati na radni kapacitet zaposlenih. Drugim rije ima plesom kao tjelesnom aktivnosti mo~e se utjecati na poboljaanje fizi ke sposobnosti pojedinca. Osnovne zna ajne sastavnice zdravstvenog fitnesa, odnosno tjelesne aktivnosti kojom se mo~e utjecati na zdravstveni status, su morfoloaka, miaina, motori ka, sr ano-diana i metaboli ka (Miaigoj-Durakovi i sur., 1999), pa se primjenom plesa i plesnih pokreta mo~e utjecati na sve navedene sastavnice. Morfoloake sastavnice na koje se tjelesnom aktivnoau, a time i plesom mo~e utjecati su tjelesna masa, sastav tijela, gustoa kostiju. Miaine sastavnice na koje se plesom mo~e utjecati su snaga i izdr~ljivost. Motori ke sastavnice na koje mo~emo utjecati plesom predstavljaju koordinacija, fleksibilnost, ravnote~a agilnost i brzina pokreta. Sr ano-diane sastavnice na koje se plesom mo~e utjecati su funkcijske sposobnosti za transport kisika ponajviae aerobne i anaerobne kapacitete te arterijski krvni tlak. Metaboli ke sastavnice pak na koje se plesom mo~e utjecati obuhvaaju primjereno djelovanje i metabolizam ugljikohidrata i masti. Iz ovoga se vidi da je ples samo sredstvo koje se provodi kao tjelesna aktivnost, a kojemu je u ovom slu aju glavna zadaa utjecaj na zdravstveno stanje, odnosno poboljaanje i odr~avanje tog stanja. Da bi se moglo razumjeti kako se plesom mo~e utjecati na sve ove sastavnice mora se prihvatiti kako je ples niata drugo nego ritmi an pokret izvoen na muziku pa tako svaka vje~ba mo~e biti koreografski ukomponirana u plesu i izvedena uz muzi ku pratnju. Tako se plesom mogu izvoditi vje~be aerobnog i anaerobnog karaktera.  Anaerobni sustavi odnose se na ATP-CP sustav, na fosfageni, i sustav mlije ne kiseline (Bompa, 2006:29), odnosno proizvodnju energije bez prisustva kisika.  Aerobni sustav, meutim, glikogen razla~e u prisutstvu kisika (Bompa, 2006:31) i time omoguava dugotrajno izvoenje aktivnosti. Najjednostavniji primjer, kako bi se shvatio utjecaj primjene plesnih struktura na aerobne sposobnosti, je aerobik. Uzme li se u drugom slu aju sportski ples, tada on ima primjenu za utjecaj na anaerobne sposobnosti. Za zdravstveni status puno su va~niji aerobni kapaciteti pa je utoliko vea vrijednost aerobne primjene plesnih struktura. Tako e svaka plesna aktivnost koja se izvodi u trajanju du~em od dvije minute aktivirati aerobni sustav organizma. Prema Miaigoj-Durakovi i suradnicima (1999:320)  iako se aerobika posebno ne spominje u javnozdravstvenim preporukama vodeih meunarodnih zdravstvenih institucija, oblici te tjelovje~be zadovoljavaju sve kriterije koje navedene institucije postavljaju za poboljaanje sposobnosti kardiorespiratornog sustava u populaciji zdravih odraslih osoba . U ovom slu aju neovisno hoemo li primjenjivati aerobiku, druatveni ples, narodni ples, moderan ples ili isto kreativan pokret pojedinca utjecaj na aerobne kapacitete je postignut. Ovo je vrlo bitna karakteristika plesa ukoliko se radi s osobama smanjenih funkcionalnih sposobnosti, a to su naj eae, iako nije pravilo, osobe srednje i starije dobi. Kao ato je ranije spomenuto plesom se mo~e utjecati na tjelesnu masu i sastav tijela, odnosno udjele tjelesne masti i nemasne mase tijela. Prekomjerna koli ina tjelesne masti vezana je uz pretilost, dok je pretilost  povezana sa nizom kroni nih bolesti i stanja, uklju ujui poviaeni arterijski krvni tlak, poveanu koncentraciju masnoa u krvi, aeernu bolest neovisnu o inzulinu, koronarnu bolest srca, neke karcinome (Miaigoj-Durakovi i sur., 1999:144). Ovakav viaak tjelesne masti naj eae je posljedica nejednakosti unosa energije u tijelo i energetske potroanje. Plesom ovakvu potroanju mo~emo vrlo lagano kontrolirati jer je tijekom tjelesne aktivnosti potroanja energije poveana.  Dugotrajna redovita aerobna tjelovje~ba uvjetuje pomak u energetskom metabolizmu prema veem koriatenju masti (Miaigoj-Durakovi, 1999:151). Time se plesom mo~e utjecati na regulaciju sastava tijela i tjelesnu masu u vidu njenog odr~avanja ili smanjenja na ra un masne mase. Takoer je ranije navedeno da se plesom mo~e utjecati na gustou kostiju i to primjenom vje~bi snage kroz plesne elemente. Prema Miaigoj-Durakovi i suradnicima (1999:154)  adaptacija kosti sastoji se u njenoj neprekidnoj pregradnji koja rezultira promjenama koatane mase , odnosno njezine gustoe. Ukoliko doe do metaboli ke bolesti koja je ozna ena  gubitkom mineralnog sadr~aja i mikroarhitektonskim poremeajima koatanog tkiva (Miaigoj-Durakovi i sur., 1999:155), tada govorimo o osteoporozi. Smanjena gustoa kostiju mo~e pak rezultirati prijelomima. Neke plesne figure, elementi ili vje~be u sebi mogu izmeu ostalog sadr~avati vanjska optereenja pa se tako optereenja vrlo lagano mogu dozirati sukladno sa svim zakonitostima doziranja, distribuiranja i kontrole optereenja. Plesom se izmeu ostalog mo~e utjecati i na velik broj motori kih sposobnosti. Tu treba ponajviae izdvojiti ravnote~u, fleksibilnost, koordinaciju, agilnost, brzinu pokreta, ali i motori kih sposobnosti u vidu ranije navedenih miainih sastavnica poput snage i izdr~ljivosti. Ovo su motori ke sposobnosti koje su najzastupljenije prilikom izvoenja plesnih pokreta i elemenata pa se slobodno mo~e rei da je tako utjecaj na te sposobnosti mogu. Naravno taj utjecaj na neke je sposobnosti vei, dok je na druge neato manji. Na ravnote~u, poglavito dinami ku te na koordinaciju utje e gotovo svaki plesni pokret dok se na ostale sposobnosti pravilnim izborom i doziranjem pokreta i elemenata takoer mo~e lagano utjecati. Tako se plesom jednog obi nog engleskog valcera mo~e utjecati, uz ve navedenu ravnote~i i koordinaciju, na repetitivnu snagu nogu i izdr~ljivost ukoliko se taj isti valcer pleae u trajanju duljem od jedne minute. Ovo je samo jedan jednostavan primjer kako doziranje trajanja aktivnosti, odnosno ekstenziteta utje e na tijelo. Od navedenih sastavnica na koje se mo~e utjecati plesom ostale su joa arterijski krvni tlak, te primjereno djelovanje i metabolizam ugljikohidrata i masti. Kada se govori o metabolizmu ugljikohidrata i masti ponajviae se misli na regulaciju aeera u krvi, odnosno metaboli kim poremeajima koji nastaju ukoliko doe do poteakoa u njegovoj regulaciji poput aeerne bolesti. Tijekom tjelesne aktivnosti izgaranje hrane je poveano, pri emu dolazi do promjena u metabolizmu. Takve promjene primjeuju se u poveanoj potrebi za razgradnjom ugljikohidrata, odnosno glukoze iz koje se dobiva energija za daljnji nastavak tjelovje~be, te produljenoj potroanji glukoze nakon zavraetka vje~banja u mirovanju. Prilikom dugotrajne tjelovje~be smanjuje se udio glukoze, a slobodne masne kiseline postaju glavni izvor energije i njihovo izgaranje se poveava. Neposredno nakon dugotrajnog vje~banja poveava se inzulinska rezistencija (Miaigoj-Durakovi i sur., 1999) iji je poremeaj jedan od razloga nastanka aeerne bolesti i poveane razine glukoze u krvi. Iz ovoga se vidi kako se primjenom plesa kao tjelesne aktivnosti mo~e utjecati na metabolizam. Arterijski krvni tlak takoer je podlo~an promjenama uslijed tjelesnog vje~banja, a njegove poviaene razine predstavljaju najveu opasnost za bolesti srca i krvo~ilja. Prema Miaigoj-Durakovi i suradnicima (1999:199)  neki podaci upuuju na injenicu da osobe koje tjelesno vje~baju imaju ni~i krvni tlak od onih koje ne vje~baju . Meutim, prilikom provoenja plesa s takvom populacijom treba obavezno imati u vidu stupanj poviaenosti krvnog tlaka te u dogovoru s lije nikom dozirati optereenje kako tjelesna aktivnost u ovom slu aju ne bi bila kontraindicirana. Ovdje treba biti vrlo oprezan jer prilikom odreenih razina poviaenosti krvnog tlaka tjelovje~ba je zabranjena. Sva gore navedena stanja ukoliko nisu kontrolirana i lije ena mogu uzrokovati drugi niz komplikacija poput kardiovaskularnih bolesti, koronarne bolesti srca, arterijske hipertenzije, ateroskleroze te ve prije navedenih pretilosti, aeerne bolesti, osteoporoze, ali i mnogih drugih. Ukoliko je tjelesna aktivnost primjerena u rehabilitacijske ili prevencijske svrhe tada ples mo~e biti jedan od izbora kao ato se u tekstu vidi. Tako ples mo~e slu~iti kao oblik fizikalne terapija, odnosno kineziterapije. 3.2. Utjecaj plesa na mentalno stanje Nakon ato je obrazlo~ena fizioloaka dobrobit plesa na ljudski organizam, treba se na sli an na in razradi psiholoaka dobrobit. Bez obzira ato su fizioloaki, psiholoaki i socijalni utjecaj plesa meusobno povezane karakteristike te jedna ne mo~e biti aktivirana bez utjecaja na ostale dvije u veoj ili manjoj mjeri, biti e zasebno izlo~eni. Utjecaj tjelesnog vje~banja na ljudsku psihu ve se dugo istra~uje u zasebnim znanstvenim disciplinama poput psihologije sporta, psihologije tjelesnog vje~banja, psihologije pokreta. Temeljem brojnih istra~ivanja psiholoaka dobrobit vje~banja znanstveno je utvrena te se sve viae vje~banje i pokret koriste kao sredstva terapije u lije enju psihi kih poremeaja. Kako bi se ona mogla u potpunosti prihvatit u daljnjem tekstu je detaljno obrazlo~en psiholoaki utjecaj plesa kao oblika vje~banja. Redovito i akutno vje~banje kako fizioloaki tako i psiholoaki utje e na ovjeka. Naj eae spominjani utjecaji u literaturama su dobrobit u lije enju stresa, depresije, anksioznosti, neuroti nosti te drugih manifestacija psihi kih bolesti i duaevnih poremeaja. No to nije jedino podru je na kojem se istra~uje utjecaj tjelesnog vje~banja, ve ono pripada kompletnim podru jima li nosti, emocija te kognitivnih sposobnosti i funkcija. Tu treba joa spomenuti utjecaj tjelovje~be na raspolo~enje, sliku o vlastitom tijelu, samopoimanje, samopouzdanje, kognitivno i perceptivno procesiranje, relaksaciju, smanjenje napetosti (Miaigoj-Durakovi, 1999). Veina literature ukazuje na pozitivne pomake u navedenim karakteristikama. Kada se radi o utjecaju tjelesnog vje~banja na osobine li nosti i psiholoaka stanja u vidu se uvijek mora imati da na sve karakteristike tjelovje~ba utje e ovisno o individualnim razlikama sudionika.  Mnoga su istra~ivanja pokazala da akutno vje~banje mo~e rezultirati smanjenim negativnim afektom ili poveanim pozitivnim afektom (Cox, 1998:291). Korisni u inci tjelesnog vje~banja ponekad nisu odmah vidljivi kao ato je to u slu aju anksioznosti, pa se tada govori o zakaanjelom anksioliti kom odgovoru. Ipak za dugoro ne u inke na smanjenje negativnog raspolo~enja potrebna je i redovita tjelovje~ba.  Dok akutno vje~banje mo~e rezultirati mjerljivim smanjenjem negativnog raspolo~enja, navike redovitog vje~banja potrebne su za odr~avanje te psiholoake prednosti (Cox, 1998:293). Kako se zadr~ava isklju ivo na plesu i plesnim oblicima vje~banja mora se naglasiti joa jedna posredna varijabla, a to je glazba. Naime muzika ima pozitivan u inak na psihi ko stanje.  Ne samo ato glazba tijekom vje~banja poveava djelotvornost vje~banja, glazba smanjuje percipirani napor (Cox, 1998:294). Izmeu ostalog glazbena terapija prihvaena je psihoterapijska metoda koja koristi muziku s ciljem poboljaanja fizi kih, kognitivnih, socijalnih i emotivnih potreba ljudi. Na muziku zato treba gledati kao veliku pomo u terapiji plesnim pokretom. Anksioznost i depresija dva su naju estalija poremeaja raspolo~enja kako kod zdravih tako i kod duaevno poremeenih osoba. Prema istra~ivanjima sa~etima u Cox-u (1998) u inci tjelesnog vje~banja, a samim time i plesa, na depresiju su slijedei: akutno i tjelesno vje~banje u inkovito ubla~ava depresiju, najvee smanjenje depresije vidljivo je kod ispitanika u programu psiholoake skrbi, vje~banje je povezano sa smanjenjem obilje~ja i stanja depresije, vje~banje u inkovito ubla~ava depresiju kod mentalno zdravih osoba kao i onih uklju enih u psihijatrijsko lije enje, sve vrste vje~banja (aerobne i anaerobne) u inkovito ubla~uju depresiju, trajanje programa vje~banja (u tjednima) kao i koli ina vje~banja (u tjednima) vezani su uz stupanj smanjenja depresije, vje~banje je u inkovitije od opuatanja i ugodnih aktivnosti u ubla~avanju depresije, vje~banje u kombinaciji sa psihoterapijom u inkovitije ubla~ava depresiju od samog vje~banja. Na isti na in prema istom autoru izlo~eni su u inci tjelesnog vje~banja na anksioznost: vje~banje mora biti du~e od 20 minuta kako bi u inkovito ubla~ilo anksioznost, progresivno opuatanje jednako je u inkovito u ubla~avanju anksioznosti kao stanja kao i vje~banje, vje~banje je u inkovitije u ubla~avanju anksioznosti kao osobine od progresivnog opuatanja, anaerobno vje~banje ne utje e na ubla~avanje anksioznosti, redovito i akutno aerobno vje~banje u inkovito ubla~ava stanje anksioznosti, program vje~banja mora trajati du~e od 10 tjedana prije u inkovitog ubla~avanja obilje~ja anksioznosti. Iz navedenih karakteristika da se zaklju iti da se plesom i plesnim pokretom, uz poativanje odreenih zakonitosti, mo~e pozitivno utjecati na anksiozna i depresivna stanja. Stres je joa jedna varijabla koja igra veliku ulogu mentalnog zdravlja. On je stanje u kojem je poremeena unutarnja (psihofizi ka) ravnote~a i koje zahtjeva ulaganje dodatnih napora radi prilagodbe.  }ivotni stres predstavlja nakupljena svakodnevna uzrujavanja i izazove ~ivota (Cox, 1998:304). Izmeu ostalog  sklonost stresu ovisi o ne ijoj li nosti (Sarno, 1991:43). Postoje razli ite teorije stresa poput Alexanderove psihoanaliti ke teorije, Dorenwend i Dohrenwendove teorije ~ivotnih promjena, Lazarusova kognitivna teorije te mnoge druge. U suatini sve teorije razlikuju stresni podra~aj i do~ivljaj te utjecaj stresnog do~ivljaja na psihosomatske poremeaje i bolesti. Ovdje se dakako ve~e psihosomatska medicina koja prou ava psihofizioloake bolesti kojima je uzrok mentalni proces, a ne fizioloaki utjecaj. Cox (1998) navodi nekolicinu istra~ivanja koja potvruju da su osobe koje tjelesno vje~baju i odr~avaju visoku razinu tjelesne spremnosti manje podlo~ne negativnom utjecaju ~ivotnog stresa te tvrdi da tjelovje~ba i tjelesna spremnost slu~e kao cjepivo koje atiti pojedinca protiv bolesti tijekom razdoblja visokog stresa. Usko vezano uz stres je i pitanje imunoloakog sustava. Naime umjereno i redovito vje~banje pru~a najveu psiholoaku i bioloaku prednost, pozitivno utje e na ljudsku imunoloaku reakciju te  poti e cjelovitost imunoloakog sustava (Cox, 1998:306). Kako bi se moglo dalje govoriti o utjecaju tjelesnog vje~banja, odnosno plesa na mentalno zdravlje mora se prihvatiti injenica da je ova problematika viaedimenzionalna. Naime postoji velik broj hipoteza koje u odnos stavljaju mentalno zdravlje i vje~banje. Svaka od tih pretpostavki ima svoje prednosti i nedostatke ato potvruje kompleksnost problema. Neke se od tih hipoteza smatraju psiholoakim, a druge fizioloako-biokemijskim. U nastavku rada ukratko su navedene neke od tih hipoteza. Kognitivno bihevioralna hipoteza temelji se na poticanju pozitivnog razmialjanja i osjeaja putem vje~be. Osoba koje po inje vje~bati ima do~ivljaj postignua i samoefikasnosti, a poveana samodjelotvornost spre ava negativna raspolo~enja i negativan afekt. Hipoteza skretanja pa~nje pretpostavku temelji u mogunosti odvraanja pa~nje pojedinca od briga, frustracija i svakodnevnih problema ime utje e na pozitivne promjene psihi kog stanja. Hipoteza socijalne interakcije govori o poja anom zadovoljstvu i poboljaanju mentalnog zdravlja prilikom sudjelovanja u skupnim aktivnostima. U ovom slu aju, gledano sa stajaliata terapije putem plesa, ova hipoteza daje velike mogunosti u poboljaanju socijalnog statusa i socijalne interakcije. Do sada predstavljene hipoteze bavile su se psiholoakim utjecajem, dok su slijedee tri vezane uz fizioloake i biokemijske promjene. Hipoteza kardiovaskularne spremnosti povezuje stanja boljeg raspolo~enja s kardiovaskularnom spremnosti. Hipoteza amina utemeljena je na povezanosti poveanog lu enja kemijskih tvari, odnosno neurotransmitera i mentalnog zdravlja.  Teorijski, vje~banje poti e proizvodnju neurotransmitera koji pozitivno djeluju na raspolo~enje (Cox, 1998:298). Endorfinska hipoteza upuuje na povezanost vje~banja i lu enja endorfina, koji imaju djelovanje sli no morfiju.  Endorfini reduciraju osjet boli, proizvode stanje euforije, a mogu biti i openito poboljaani s poboljaanjem raspolo~enja (Miaigoj-Durakovi, 1999:271).  Opa euforija koju uzrokuju endorfini slu~i smanjenju razina depresije, anksioznosti, konfuzije i drugih negativnih raspolo~enja (Cox, 1998:298). Ove pretpostavke mogu poslu~iti isto za pojednostavljenje i lakae shvaanje ukupnog u inka kako tjelesne aktivnosti, tako i plesa na psihi ko stanje, ali nikako se ne smije zaboraviti injenicu povezanosti uma i tijela, odnosno psihi kog i fizi kog te da sve ato se dogaa u jednoj sferi utje e na rad u drugoj sferi. Ukoliko se krene analiti ki odvajati meusobnu povezanost ova dva elementa nee se moi ni prihvatiti ples kao sredstvo terapije ve e njegova glavna karakteristika biti uglavnom vezana uz sredstvo rekreacije. Iako ples u slu~bi rekreacije ima vrlo veliku ulogu, ovaj rad ipak je orijentiran na terapijske u inke plesa i plesnih pokreta. Berger prema Miaigoj-Durakovi i suradnicima (1999) navodi nekoliko karakteristika prema kojima treba birati tjelesnu aktivnost s ciljem postizanja pozitivnih psihi kih promjena: aerobnost aktivnosti, nekompetitivnost aktivnosti, zatvorenost aktivnosti, repetitivnost i ritmi nost aktivnosti. Do sada je objaanjeno kako se plesom odnosno tjelesnim vje~banjem mo~e utjecati na anksioznost, depresiju i ope dobro raspolo~enje. 4. PLES I PLESNI POKTER KAO SREDSTVO TERAPIJE Ve se iz samih u inaka plesa na organizam mo~e naslutiti i njegova primjena u terapijske svrhe, no prije nego ato se krene na taj dio razjasniti e se i predstaviti ato je to uope terapija, kakve vrste terapija postoje te u kojim vrstama terapija ples mo~e koristiti kao njihovo sredstvo. Terapija prema definiciji ozna ava  postupke u lije enju mentalnih i/ili tjelesnih stanja (Merriam-Webster, 2008). Svaka terapija bi trebala, izmeu ostaloga, imati odreene terapijske u inke koji, kako bi zadovoljili osnovu medicinskog postupka, moraju biti po~eljni i korisni. Isto tako svaki terapijski u inak prate popratni efekti koji mogu i ne moraju imati pozitivan u inak. Naj eai rezultat negativnih popratnih efekata su nedovoljno poznavanje terapijskih u inaka i njihovo neadekvatno doziranje. Ovdje u korist dakako dolazi poznata izreka Paracelzusa da doza ini otrov, odnosno da je svaki lijek ujedno i otrov ovisno o njegovoj dozi. Primjenom bilo koje vrste terapije djeluje se na psihofizi ko stanje osobe. Za potrebe ovog rada pa~nja e se orijentirati prema fizikalnim i psihoterapijskim oblicima lije enja te primjenom plesa u njihovu svrhu. 4.1. Fizikalna terapija Fizikalna terapija medicinska je metoda koja se bavi nizom podru ja s ciljem prevencije, habilitacije i rehabilitacije naruaenog ljudskog zdravlja usko vezanog uz poteakoe kretanja i pokreta tijela. Kao grana fizikalne terapije koja isklju ivo koristi pokret kao sredstvo lije enja izdvaja se kineziterapija. Ona  koristi posebno uvjetovan i programiran pokret u lije enju i rehabilitaciji pojedinih bolesti, ozljeda i deformiteta (Poliklinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju  Peharec , 2008). Stoga se smatra da se plesni pokret mo~e koristiti kao sredstvo fizikalne, odnosno kineziterapije. Iako je terapija plesnim pokretom uglavnom vezana uz psihoterapijske oblike, smatra se kako ne treba izostavljati njezinu mogunost primjene u svrhe fizikalne terapije. Tada je naravno glavni cilj, zadaa i uloga plesnog pokreta potpuno razli ita od onih koji se o ekuju kada je plesni pokret koriaten u pshioterapijske svrhe. 4.2. Psihoterapija Psihoterapija je prema najjednostavnijoj definiciji  metoda lije enja bolesti utjecajem na mentalni ~ivot (Munsterberg, 1909:8). Odmah u po etku trebalo bi razlikovati dva pojma, a to su psihoterapija i psihijatrija. Naime dok je psihoterapija metoda lije enja koja mo~e biti primjenjivana izmeu ostalog i u psihijatriji,  psihijatrija je znanstvena disciplina koja se bavi prou avanjem i lije enjem razli itih poremeaja koji utje u na um  mentalnih bolesti (Andreasen, 1997:592). Psihoterapija je utemeljena na povezanosti uma i tijela, te subjektivne i objektive do~ivljaje i percepciju. Ona svoju potvrdu utemeljuje na sistemati nom prou avanju mentalnih procesa i zakonitosti koje istra~uje nadle~na znanost, a to je psihologija. Joa se jedan pojam mora spomenuti kako bi se u potpunosti moglo razlikovati psihoterapiju od ostalih metoda ili znanosti koje su nazivom sli e te esto mijeaane meu populacijom. Taj pojam je psihoanaliza, odnosno metoda koja se bazira na Freud-ovoj psihodinamskoj teoriji, a kojoj je osnova analiza podsvjesnog stanja dobivenog na temelju iznoenja slobodnih spontanih asocijacija (Encyclopedia Britannica, 2008), te je samo jedan od oblika psihoterapije. Psihoterapija koristi mnogi niz tehnika koje se baziraju na graenju odnosa, dijalogu, promjenama u komunikaciji i ponaaanju s ciljem unaprjeenja mentalnog zdravlja. Postoji nekoliko forma komunikacije kojima se psihoterapija koristi, a to su konverzacija, pisana rije , umjetni ki rad, drama, glazba, pokret, dodir. Ovaj rad orijentiran e biti prema pokretu kao obliku komunikacije, iako su u terapiji plesnim pokretom koriatene i ostale forme. Danas se u psihoterapiji koriste mnoge metode koje su proizaale iz razli itih pogleda i akola. Tako jedan od pogleda kojem pripada i terapija plesnim pokretom je oblik ekspresivne terapije putem kreativne umjetnosti. Ovaj pristup koristi kreativne oblike izra~avanje poput plesa, glume, glazbe, umjetnosti, pismenog izra~avanja kao sredstva unaprjeenja zdravlja. Ovakvi terapeuti poti u pacijentov vlastiti kreativni potencijal kojim klijent tada premoauje barijere koje ga sputavaju. Naravno terapija plesnim pokretom se u svojoj praksi koristi i drugim metodama psihoterapije kao ato su geatalt terapija, psihoanaliza, kognitivna terapija, bihevioralna terapija. Jednostavnije re eno terapija plesnim pokretom je vrsta integrativne psihoterapije koja povezuje razli ite psihoterapijske akole. S oba glediata bilo to fizikalne ili psihoterapije, ples i plesni pokret slu~e isklju ivo kao sredstva kojima se ovakvi oblici terapije slu~e. Naravno da je primjena plesnog pokreta u svrhu fizikalne terapije potpuno druga ija od one u svrhu psihoterapije, iako psihoterapijski u inak plesa postoji i ako se ples primjenjuje u slu~bi fizikalne terapije. Jednako tako kontra efekt postoji ukoliko je primarna svrha primjene plesa i plesnog pokreta psihoterapija. Naravno u nekim slu ajevi ti utjecaji e biti zanemarivi, dok e u drugima imati dodatnu vrijednost. Baa iz tog razloga moraju se poznavati svi utjecaji plesa na organizam kako bi se u svakom trenutku moga znati njegova korist ili mana. Ovo razmialjanje pojednostavnit e se hipotetskim primjerom. Radi kompleksnosti problema nee se ulaziti duboko u problematiku ve e se jednostavnim primjerom pojasniti istovremeni utjecaja plesa. Osoba s hemiparezom odlu i se na fizikalnu terapiju radi poboljaanja svog fizi kog stanja te kao sredstvo fizikalne terapije izabere ples. Ples i plesni pokreti primarno e pospjeaiti njezinu motoriku utjecanjem na poboljaanje koordinacije tijela, fleksibilnosti i propriocepcijskog osjeta. S druge strane sekundarni u inak koji proizlazi iz poboljaanja motorike mo~e biti poveanje samopouzdanja, promjena slike o vlastitom tijelu i smanjenje anksioznosti. Ovim putem, iako je primarni cilj bio poboljaanje tjelesne motorike promjene se mogu vidjeti i na psiholoakoj razini. Uzme li se ponovno isti primjer s time da e ovoga puta cilj biti psihoterapijski u inak, odnosno osoba s hemiplegijom odlu i se na terapiju plesnim pokretom iz razloga ato boluje od poviaene socijalne anksioznosti. U ovom slu aju ta osoba e sniziti svoje stanje poviaene anksioznosti, ali isto tako indirektno poboljaati motoriku. Ovo je samo hipotetski primjer iz kojeg se mo~e vidjeti istovremeni u inak plesa na fizi ko i psihi ko stanje, bez obzira na oblik terapije. Naravno potrebno je biti svjestan kako je svaki slu aj specifi an, pogotovo kada se govori o psihoterapiji plesnim pokretom, te da se za svaki slu aj mora poznavati kompletan psihofizi ki utjecaj plesa bez obzira radi li se o fizikalnoj terapiji ili psihoterapiji. 6. TERAPIJA PLESNIM POKRETOM Gledajui sa filozofskog stajaliata brojni teoreti ari daju svoja mialjenja o pokretu, plesu i umu. Pa je tako Francuski muzi ar Francois Delsarte razvio metodu u enja prema kojoj se tjelesnom posturom utje e na duh, i obrnuto duhovnom aktivnoau utje e na tijelo. On je kao i Nietzsche vjerovao da ovjek, ukoliko koristi  plemenite pokrete mo~e postati plemenit te je razvio takozvano  izra~ajno vje~banje (ausdrucksgymnastik). Genevieve Stebbins koja je vjerovala u Delsarte-ove ideje dopunjuje kvalitetu pokreta ukazujui na potrebe posebnih tehnika disanja. Njezina u enica Hedwig Kallmeyer na temelju njenih ideja osniva institut u Berlinu 1909. godine koji se zala~e za pravilnu tjelesnu posturu utemeljenu na disanju, naprezanju i opuatanju miaia. Jacques Dalcroze, muzi ki pedagog, u potrazi za na inima unaprjeenja glazbenih sposobnosti kod djece uz pomo tjelesne vje~be, povezuje glazbeni ritam i  gimnasti ki ritam. On smatra kao u enik prepoznaje ritam koji uje u glazbi ili sam u sebi osjea ritam koji ga poti e na kretanje, odnosno ples, izvodei prvo pokrete koje poznaje, a zatim postepeno izra~avajui svu svoju kreativnu snagu. Njema ki filozof i teoreti ar Ludwig Klages smatra kako je  ~ivot ritmi no stanje , tempo se ponavlja dok se ritam obnavlja. George Hebert ka~e kako  svaki ovjek u sebi nosi plesa a . Simonovi i Simonovi govorei o tjelesnom pokretu iznose brojna stajaliata i razmialjanja pa ka~u kako je tjelesni pokret izra~aj emocionalnog i duhovnog pokreta. Takoer izla~u kako umjesto produktivno-borila kog, dominira umjetni ki pokret u kome se izra~ava ljubav, nje~nost, radost, solidarnost, strast, pobjeda ~ivota nad smrti, raanje, prirodni tok. Plesni pokret pridonosi razvoju novih oblika kretanja te stvara nove odnose u tijelu koji omoguuju slo~enije na ine ovjekova izra~avanja. Dalcroze joa ukazuje na va~nost principa labavljenja pokreta i tjelesne ritmi nosti kao izra~ajnog instrumenta umjetni kog pokreta u plesu. Ovdje se joa mora spomenuti utjecaj jednog od najzna ajnijih plesnih teoreti ara Rudolfa Labana. On je jedan od utemeljitelja analiti kog gledanja na plesni pokret koji je danas razvijen pod nazivom moderan ples. Laban smatra kako fokusiranjem na ritmi ku strukturu pokreta, uzimajui u obzir osjeaje koje taj pokret u osobama pobuuje, zna i razumjeti njegovu va~nost i zna enje. Razvijajui i obraujui kinesteti ke i sli ne osjeaje nastoji se stei sposobnost promjene brojnih spontanih motori kih reakcija u svjesno izabrane, disciplinirane i smislene radnje. Pomou finog osjeaja za pokretom u mogunosti smo upamtiti naae iskustvo takvog pokreta, prepoznati ga, analizirati, usporeivati, ocijeniti i ponoviti (Simonovi i Simonovi, 2007). Slu~beno terapija plesnim pokretom (Dance/Movement Therapy) predstavlja psihoterapijsku metodu te se u svoj stru noj literaturi tako pojavljuje. Iako se u ovom radu obrauje u inak na psihi ki i fizi ki status pojedinca te se daju mogunosti primjene plesa u svrhe fizikalne terapije, ona slu~beno pod ovakvim nazivom ne postoji. Stoga se ovdje naglaaava samo mogunost takve uporabe, dok je terapija plesnim pokretom kao psihoterapijska metoda slu~beno potvrena te kao takva poznata i priznata u svijetu. U daljnjem tekstu kada se govori o terapiji plesnim pokretom konkretno e se misliti na ples u funkciji psihoterapije, osim u slu aju kada je druga ije nazna eno. Jedna od temeljnih pretpostavki ovakve vrste terapije je ta da fizioloako stanje mo~e utjecati na mentalno, ali i obratno, da um mo~e utjecati na fizioloako stanje. Ako promjene u jednom utje u na drugo i obrnuto, to zna i da se izvjesne promjene na fizi koj bazi mogu izazvati mijenjanjem naaeg mentalnog stanja. Prema definiciji  terapija plesnim pokretom je psihoterapijska metoda koriatenja pokreta i plesa kao sredstva pomou kojeg se osoba mo~e kreativno uklju iti u proces unaprjeenja emocionalne, kognitivne, fizi ke i socijalne integracije (ADMT UK, 2007). Ovakva vrsta terapije temelji se na osnovnom principu odnosa izmeu pokreta i emocija (motion and emotion) te da pomou istra~ivanja raznolikog spektra kretnji, ljudi do~ivljavaju mogunost bolje uravnote~enosti, spontanosti i adaptabilnosti. Kroz pokret i ples unutarnjX    2 & ( x^p~ lǿ~zzzzzvvh h ]hTh7h h 6 h 6hHRph 5hHRph]5hohHRphhHRph5hCJaJh4CJaJhQGCJaJh7CJaJh4h4hQGCJ aJ hQGh4h4CJaJh4hQGCJaJ+,X      . b $dha$gdQG $dha$gd4 $dha$gdQGdhgdQG  2 4 ( bdfhjl$ t"dha$gdHRp$ t"dha$gd $dha$gdQG $dha$gdQGl\~18GOfopPQ\gjz<>PƾƳƫƾƫƳѳѳѳѳѠ畑}thPKmHnHuhPKjhPKUhHRphPK5hQGhuh mH sH huhumH sH hSmH sH huheSmH sH humH sH huhTmH sH huh6mmH sH huhu+mH sH huh 6mH sH huh 5mH sH -@ g #!a!!!r""Z##f$$ %$%  f#dhgdPK  f#dhgdPK$ t"dha$gdPK$ t"dha$gd PRrt      F G a b c e f z jqhk[UmHnHu jhk[UmHnHu jwhk[UmHnHu jhk[UmHnHu j}hk[UmHnHuhmHnHu jhk[UmHnHuhPKmHnHujhPKUmHnHu, !!!!!!!"!@!A![!\!]!_!`!x!y!!!!!!!!!!!!!0"2"f"h"j"n"p""""ϾϭϜϋz j_hk[UmHnHu jhk[UmHnHu jehk[UmHnHu jhk[UmHnHu jkhk[UmHnHuhPKmHnHuhmHnHujhPKUmHnHu jhk[UmHnHu*"""""##N#P#R#V#X########$$&$Z$\$^$b$d$$$$$$$$$$%%%%% %"%$%ϾϭϜϋzrnhH%6jhPKU jMhk[UmHnHu jhk[UmHnHu jShk[UmHnHu jhk[UmHnHu jYhk[UmHnHuhPKmHnHuhmHnHujhPKUmHnHu jhk[UmHnHu*$%&%(%*%,%.%@%B%-t8?@@@@pNjSjW$dh`a$gdkv9 $dha$gdd3$dh`a$gdR$dh`a$gd Gs $dha$gdYXgd $ t"hdh^ha$gd]$ t"dha$gd]$%&%(%,%.%0%@%B%t%%%%n&&&v()),***++-----".\.^..//0/8/f//&1R1`1n11Z22233384X4444445,5h5x5r888ŽŹɵɵɝɱɥɥɥɥh;h Gsh~xh!,hWh$Ohd3hh93ph=ah&hEh8?h;hhHh>ch& h hYXhYXhz ihSCXhS0h>809999999Z:8;H;;;;;&<J<>:???????@h@@@@@@@@@ANA\AfAAAABHBCCCDpEEEG\HbHI̛̛̼̟̣̗hJh>ghphFhhhYX hz ih@ hz ihxi hz ihYXhz ihRhxih!,h@ h_Fh`hjhdh&h thIdh~hEh=ah~xhd36IIII.LLLMNnNpNNNNN4O8OgDjW\\L]N]$u&urutuHz$dh`a$gdz $dha$gd$dh`a$gd w$dh`a$gd=)bgd gd $dha$gdd3\\]$]<]>]J]L]N]P]n]r]]]]B^^__abbbb0dPddvexeeeeeeeeefHffvgglhhhhhhTi|ii,jZjnj|jjjkkkkk:lblȼబബതhKYh\.h9hr hCh&h6h hRh`h_xhHAh+dhz ihz i5hz i hz ih hz ih9 hz ihcn hz ih+d?bldllll mmmvmmmmlnnnVoop.pppq:qzqqqqRrTrVrzt"u$u0uRubupurutuvuuu vv"v`vbvfvnv|www x^xxy`yyy0zzz{B{D{{{{{¾¾ºhPwh hrhh5<h< hhz i5h hhh9h%H h%Hh%Hhr hG*h&hz ihKYhf'D{{,|p}}}r~~~~6΀BPȂڂVdfLP,jކ"̇҇*Vz<N\n2xЍ>@:(*N̼иܬh[wh-fhrheQh` hh3h9hWhh hch=)bhhhk?h/hGh whD(hPwhz iDNRĐ@B  $ЕȖ06BLRv@vț~BƟp@`ޡ`RNxz4:fhļļļh/hchxihCShszh h whALh&hh("hAh9h[h=)bhjMh\.h|h1h-fhCΧ,>RDګ(ެhr®Юְ"*|fxڸBt(ƾhh h#Ach\.hB7hh5h hhhUh'rheh}B h70h70hh&h70hALhh74B(^z`".Nt4dpPpF(>FT\^>@*,^`:ln46hSCXh(rhh`hzhhxhehdbphVpqhhHhxh\.hhTL@,`n6h2($dh`a$gd@$dh`a$gdz$ & Fdha$gdSCX $dha$gdSCX$ & Fdha$gdfh028~hn&f . ,Dl&8Fp ~x:"h8~`ЮЪh#jh#0JUh&heh3h&Gh%h\.h5WhhcnhHh<hhoh#Achzh QhSCXh(rC`:J8BDJVr(*4 ,02Ht&(*,2pl~z|`b`, J L | ž̮̪̦̮hI!ShthFhPhE&hs~hhIOhSCXhSCX5h% hSCXh!] hSCXhSCXh!] h&h dh`.h\.h@hA\hehSCXhHh+sh5Wh:(,    :<P%R%66664LS$dh`a$gdQ$dh`a$gdj $dha$gdgd $dha$gdPgd $dha$gd!] |           2 b d Z H, *8:<bv6 2V is46*ѭͩhEzhhr@&hc heh NhWo9h whphI!Shh^h7wh(:hhhIO5h hhhhIOhthA*>Vdfz|Z    !b!z!|!!!!|"""(#L#N#^#`#p## $N%P%R%''0(@(B((() *V*\*h*****+,+D+++++,4,>,|,---.B.~////0̼̼̼ȼȼhYah3/hh#h/Fh8\hh4h8Bhkc\hL2hDh ?hhhIOhEzh9;J00Z1x12&2.22H4J444556666666667778889D999f::;8<v<=>=J=X===l>>0?n?\@^@@@@@XAAAAAA BBBBBBƾƾ¾躶²²²²²¶®ª誮hrhWhShphsh{1hLYh[th%h%5 h%h h%h%h8\h%hOvhh=hNhYahhIOABBB0C>CC$D@DRD`DbDDPR 4>TК8NLTDpОڟ`|Τ^zLdĨ֨ĭļļh_&hG )hIhjhKYh}p.h!h~ hMh9h'qh:uh%hO={hQhOhnhaGh#G2402TVhj$dh`a$gd!$dh`a$gdFg $dha$gd9$dh`a$gd9gd $dha$gdFg$dh`a$gd7$dh`a$gd:u$dh`a$gdQD(tĶ̸ ƺػ024b @,.2<RTV@X:<Žܽձɭhph20 hM/hjh7=hWXXh*dhOp h9hFg h95h Mh`ShuhFgh95hFg hFghFgh9hh7hKYhuh2oh:uhI,h9<fht<Tr<> 0F `<@N,HJLݱɥɞəhWXX h95 hNo8hphxh95hS0&hPK56CJOJQJ\]^JaJh=VDhphh20 hLhh!hFgh95hFg hFghFgh9h*dhM/:JLL"\ h$ & Fdha$gdp$dh`a$gdp$dh`a$gdM $dha$gdFg $dha$gdpgd R2H6H.0(FJfhzJLȵȵȵ̱𩵱hy|hFhph*U5h(h*U h_r56hph_r5h_rh20 hphM5hMhNhkdhS0hph^5hphcQ,hWXXh^?<"$0hB  (L&($J@X"###$z$$$$%^%%(V(X(v(,)<)V)X)l+++0:11욤hThp5hhp56hR#hp5hh,Jhp5hA;hzhp5h'hp6h]hp5h}.3hp5h hp5h=VDhS0hph^h?Mhy|hF6L~.0B (@"X(l+07<ADH$hdh`ha$gdp$hdh^ha$gdp$ & Fdha$gdp112F277<<======AADEnFFH IP֜fhFܤޤ*,JLRĥ,dj(*jTVprtÿÿûûûگϳ hjheUhqz hQGh%hQGhGhShf6hH%6h Mh;h(bXh"=hH%6hH%65h5W& hH%6h5W&hsY hH%6hH%6 h_rh\h: hph\5h\hw6ܵ޵tvxж(*,~:xz"$ںܺ6»𹲫tmimiibib[ hjhh hjh(hw hjh`hjh00J>*B*phj hjh0Ujhjh0U hjh0hjh#] hjh.% hjh# hjhdT$hjhdT0J>*B*CJaJph#jhjhdTCJUaJhjhdTCJaJjhjhdTCJUaJ#tx,z$ּܺZ&xJ0 $ & Fdha$gduP>$\dh^`\a$gdh & Fdhgdh$ & Fdha$gdh»Ļ\^`μмּ"XZZ\^BDĿƿȿ̿"$&¾ɷ}o}`Q}J hjh%hjhqz0J>*B*phhjhjz0J>*B*phj hjhqzUjhjhqzU hjhqzhjhuP>0J>*B*phj hjhIUjhjhuP>U hjhuP>hw hjh_ hjh#hjhdT0J>*B*phj hjhdTU hjhdTjhjhdTU&&txHJ2.0  02482TĹītjhjhjzU hjh hjhdThjhE&0J>*B*phhjhjz0J>*B*phj9hjhE&UjhjhE&U hjhE& hjheU hjhjz hjhh hjh( hjh0 hjh.%hw hjh`(TVX~  xz|bd46¾ɴzngg`RjhjhjzU hjh(: hjh0hjhdT0J5\hjhdT0J>*B*phjhjhdTU\jhjhdT0J5Uhjhjz0J5\hjhdT0J5hw hjhN hjh)c hjhjzhjhjz0J>*B*phjhjhjzUjhjhjzU dZ hdh^hgd & FdhgdS & Fdhgd & Fdhgdh$dh^`a$gdh$ & Fdha$gdhZhRTV XZ68ٵtmf_f_TjhjhSU hjhS hjh3 hjhCShjheU0J>*B*phjhjheUUjhjheUU hjheU hjhPhw hjh( hjhdThjhjz0J>*B*phj-hjhjzU hjhjzjhjhjzU hjhN hjh0 hjhVpq dfhHJƼ{{{p{h0JmHnHu hw0Jjhw0JUjhZWUhZWhac|hw0J>*B*ph hac|hwjhac|hwUhwjhw0JUh hjh3hjhS0J>*B*phjhjhSUjhjhSU hjhS+ hdh^hgdh]hgdgx &`#$gdf6 8 01h0:p4. A!"#$% }DyK _Toc212436367}DyK _Toc212436368}DyK _Toc212436369}DyK _Toc212436370}DyK _Toc212436371}DyK _Toc212436372}DyK _Toc212436373}DyK _Toc212436374}DyK _Toc212436375}DyK _Toc212436376}DyK _Toc212436377}DyK _Toc212436378}DyK _Toc212436379}DyK _Toc212436380}DyK _Toc212436381}DyK _Toc212436382}DyK _Toc212436383}DyK _Toc212436384DyK Kwww.cancer.org/docroot/ETO/content/ETO_5_3X_Dance_Therapy.asp?sitearea=ETOyK http://www.cancer.org/docroot/ETO/content/ETO_5_3X_Dance_Therapy.asp?sitearea=ETOyX;H,]ą'cDyK www.admt.org.uk/whatis.htmlyK Fhttp://www.admt.org.uk/whatis.html{DyK 8www.healthandhealingny.org/complement/dance:history.aspyK http://www.healthandhealingny.org/complement/dance:history.aspyX;H,]ą'cDyK yK pdictionary.reference.com/browse/kinesphere&yX;H,]ą'cYDyK 3http://www.britannica.com/eb/article-9110116/danceyK ~http://www.britannica.com/eb/article-9110116/danceyX;H,]ą'cDyK Ihttp://www2.merriam-webster.com/cgi-bin/mwmednlm?book=Medical&va=therapyyK http://www2.merriam-webster.com/cgi-bin/mwmednlm?book=Medical&va=therapyyX;H,]ą'cDyK www.movementpsy.comyK Phttp://www.movementpsy.com/yX;H,]ą'cDyK !www.nccata.org/dance_therapy.htmyK hhttp://www.nccata.org/dance_therapy.htmyX;H,]ą'c7DyK 's: www.peharec.com/html/fizikalna.htmlyK thttp://s: www.peharec.com/html/fizikalna.htmlyX;H,]ą'cDyK :www.psychologytoday.com/articles/pto-20070320-000006.htmlyK http://www.psychologytoday.com/articles/pto-20070320-000006.htmlyX;H,]ą'cODyK -www.spitirmoving.com/papers/DanceTherapy.htmyK http://www.spitirmoving.com/papers/DanceTherapy.htmyX;H,]ą'c[DyK 0www.searo.who.int/en/Section898/Section1441.htmyK http://www.searo.who.int/en/Section898/Section1441.htmyX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\  Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List6U@6 qz Hyperlink >*B*ph4 @4 gxFooter  p#.)@. gx Page Number>@"> # Footnote TextCJaJ@&@1@ #Footnote ReferenceH*&@& PKTOC 1.@. PKTOC 2 ^*W@a* dTStrong5\+bwzN&      !"#$%&  !"#$%N& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& !"& ""& #"& $"& %"& &"& 'x(+6>ALWbk.v$~vs2sS ('23;CN@[     ioq+H " !"#$%,W 1 2 3 4 5 6 M U = + z %]<!"#$%/0V$D'D)+5,6,!8"8H8I8?ELPWYY Z Zde[fff/gggihhivii*jjjkzk(lqs}%~S~T~yقڂ78ޘҫoa()'(9:CD\]QRij45]X5Car&'#/[Ek_R S u v        gLg && ''(''f+-/14 449;;<%==L>>>n??<@@AAKBBCPCCDEEPFFGGGAHIIXp#0Dp#8Pp#!0p#];Tp#p#p#p#p#I]p#{ p#-p#b0p#-p#b0p#-p#b0p#b0p#b0p#p#-p#b0p#b0p#-p#-p#b0p#p#;-@p#p#Qtp#p#p#p#O p#E(p#p#p#p#,p#p#p#SLlp#p#C`p#p#p#W|p#!0p#$4p#Fdp# p#5Lp# p#p#p#p#p#p#p#p#!0p#p#p#p#g*<p#p#p#p#5Lp#p#p#p#O p#5Lp#O p#"p#O p#p#p#,p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#"p#E(p#p# p#p#"p# p#"p# p#E(p#p# p#"p#p#E(p#p#p#p#O p#p#p#p#p#p#p#'8p#q$p#'8p#p#p#p#p# p#5Lp#p#p#p#p#p#E(p#p#p#p#p#p#p#;-@p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#v:p#v:p#v:yp#,W 1 2 3 4 5 6 M U = + z %]<!"#$%&/0V$D'D)++5,6,!8"8H8I8?ELPWYY Z Zde[fff/gggihhivii*jjjkzk(lqs}#~%~S~T~yقڂ78ޘߘҫoa()'(9:CD\]QRij45]X5Car&'#/[Ek_R S u v        gLg && ''(''f+-/134 449;;;<%==L>>>n??<@@AAKBBCPCCDEEPFFGGGAHII>>n??<@@AKBBPCCDEPFFGGGAHII6>L>Q>b>o>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???????)?0?2?9?>?H???R@\@@@@AAAAAAA]BbBcBmBoB}B~BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBC CCCGCNCPCTC^ChCuCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDD&D*D2D3D;D=D?D@DMDNDYDZD_DgDsDuD|DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEE$EEEEEPFXFYFcFFFFFGG GGGGG&G*G2G3G7G8GAGBGNG]GeGfGmGGGHHHHHH$H,H6H?HuH|HIIII.I5I7I;IL>>>>>m?n???;@<@@@0AsAAAAAJBKBBB CCOCPCCCDDEEPEEEEOFPFFFGGGGGG@HAHHH IIII;JL>>>>> @<@AA3BKBBC?CPCDE+FPFFG.HAH+J                  ԙonr #6)cnwdILTYf~x : !] c 20 < )'cnoSkdYXj+s[t"=IOpjp!_r'`\EH3/M4 $70oz"("%r@&E&5W&K'f'D(G )r*)v*u+E,I,cQ,-\.C/.`.}p.S0Xp01{1L2h3}.374f6H%6B7No8Wo9kv9(:;?x<"=uP>8?HA tCD=VDF/F_FaG[-GQG%H_JPKLALrL M?M N$OhIOP QRI!SCSeST*TdTeUZWSCXWXX(bXKYLY([k[A\kc\_Ya=a=)bc>c#Acd d+dd*d^>d-fFgg&(5COw~BIdy|Cu,JPrywFGsEG*]8 *UIxj]j\9O`Wx<L|4k?(;p^ ?Uz!,KY9d3w~ u(IJ&WuKn$%-*U9;&G5WT6e7t\y #8B`CT2`S7=hR#AjMQzU HcMr#3@ A;CwG2p!eQ` M/3@   9   !$%)*+./0125789:;@AFGJKMNOQSWYZ\_`cfmqsuwyz}~N@@ @@@8@@@@@@"@$@*@.@2@4@>@@@B@D@H@N@P@X@Z@\@b@d@f@h@j@p@t@v@x@z@|@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@4@@@@ @$@(@*@,@.@0@2@6@8@B@D@H@T@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"qɬ& #& #& 1&[1&[!r4dKK 3QHP ?93p2Terapija plesnim pokretom (TPP) vrsta je kreativne terapije koja proizlazi iz ljudske potrebe za umjetni kim izra~avanjem i stvaralaatvom te s druge strane pokretomHranimir }derikorisnik4         Oh+'0,P\t      $Terapija plesnim pokretom (TPP) vrsta je kreativne terapije koja proizlazi iz ljudske potrebe za umjetnikim izraavanjem i stvaralatvom te s druge strane pokretomHranimir deriNormal korisnik21Microsoft Office Word@@X@^9dң@X&1՜.+,D՜.+, hp  yCherry d.o.o.[K Terapija plesnim pokretom (TPP) vrsta je kreativne terapije koja proizlazi iz ljudske potrebe za umjetnikim izraavanjem i stvaralatvom te s druge strane pokretom Title8 8@ _PID_HLINKSAN pZ7http://www.searo.who.int/en/Section898/Section1441.htmwkW4http://www.spitirmoving.com/papers/DanceTherapy.htm\ATAhttp://www.psychologytoday.com/articles/pto-20070320-000006.htmlKIQ.http://s: www.peharec.com/html/fizikalna.html5LN(http://www.nccata.org/dance_therapy.htmy4Khttp://www.movementpsy.com/XMHIhttp://www2.merriam-webster.com/cgi-bin/mwmednlm?book=Medical&va=therapy33E3http://www.britannica.com/eb/article-9110116/dance8$B,dictionary.reference.com/browse/kinesphere&m1??http://www.healthandhealingny.org/complement/dance:history.aspxw<#http://www.admt.org.uk/whatis.html^]9Rhttp://www.cancer.org/docroot/ETO/content/ETO_5_3X_Dance_Therapy.asp?sitearea=ETO?v$http://hr.wikipedia.org/wiki/Glazba  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fv{Data Z1TableWordDocument:SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q